“Triput sam prošao popisni upitnik uvjeren kako su mi neka pitanja promakla”, govori Splićanin koji se brine o sinu s intelektualnim poteškoćama.
Popisivači stanovništva u Republici Hrvatskoj imaju prilično nezahvalazan zadatak. Pitanja koja su pripremljena i moraju ih postaviti građanima, izazvala su već negodovanje u susjednoj zemlji.
Pitaju vas imate li kravu. Pitaju vas imate li možda pčele. A pitaju vas i dijelite li postelju s osobom istoga spola. Imate li zahod, i to vas pitaju. I vodokotlić. I kolika vam je kuhinja.
I vozite li bicikl, kosite li travu na livadi pred kućom, vjerujete li u Boga i gdje ste bili ’91. Ma, sve vas pitaju u Hrvatskoj. Osim jednog, piše Slobodna Dalmacija.
Ima li u vašem kućanstvu invalidnih osoba? Ima li osoba s posebnim potrebama? Jeste li možda baš vi ta osoba? Kako živite? Je li vam teško? Od čega živite? Osjećate li se zapostavljeno? Ugroženo? Neželjeno? Jeste li u svojoj vlastitoj zemlji višak? I što uopće mislite o državi kojoj ste teret? O državi kojoj ni na kraj pameti nije da vas išta od ovoga pita.
U popisu stanovništva Republike Hrvatske za 2021. godinu ovakva pitanja nije moguće pronaći. Nema ih. Državni zavod za statistiku nije ih predvidio. Više su prostora posvetili govedima nego potrebitim osobama. Odraslima i djeci podjednako.
“Triput sam prošao popisni upitnik uvjeren kako su mi neka pitanja promakla”, govori Splićanin koji se brine o sinu s intelektualnim poteškoćama.
Ogorčen je. Ne može vjerovati da u popisu stanovništva nema mjesta za njegovo dijete.
“On je završio četiri razreda osnovne škole i od tada, a sad je već punoljetan, pohađa specijalne ustanove. No, to državu ne zanima, sve što ja o njemu mogu upisati jest da je završio prva četiri razreda osnovne škole, a to znači da će na koncu moj sin s posebnim potrebama završiti u pogrešnoj statističkoj kategoriji”, objašnjava sagovornik Slobodne Dalmacije.
A SOCIJALNA OSJETLJIVOST?
Na hiljade roditelja u istoj je situaciji. I na hiljade djece. Kad ovaj popis završi bit će razbacani kao otpaci. Bit će ih svugdje, a zapravo ih neće biti nigdje.
“Kad se budu sažimali rezultati popisa stanovništva, moj sin, kao osoba s posebnim potrebama, i de facto i de iure neće biti registriran. Neshvatljivo mi je to, posebice što se snaga i ostvarenost neke države, barem u Europi u koju se toliko kunemo, prije svega ogledaju u njezinoj socijalnoj osjetljivosti i angažiranosti”, zaključuje Splićanin.
U Hrvatskoj, živi više od 500.000 osoba s invaliditetom, prema podacima iz maja 2019. godine bilo ih je tačno 511.281, a to predstavlja čak 12,4 posto ukupnog stanovništva zemlje. Najviše, njih 49 posto, otpada na dobnu skupinu iznad 65 godina starosti, dok ih devet posto ulazi u dječju dob, od 0 do 19 godina. I niko od njih ne nalazi se u niti jednoj jedinoj “kućici” koju valja ispuniti tokom aktuelnog popisa stanovništva.
Podsjećamo, prvi digitalni popis stanovništva, “bez papira”, u Hrvatskoj je počeo u ponedjeljak, građani se mogu sami upisati putem sistema e-Građani. U drugoj fazi, od 27. septembra na teren izlaze popisivači koji će putem osobnog intervjua popisati one koji se nisu samostalno popisali.