Nedjelja, 17 listopada, 2021

Pitanja koja postavljaju popisivači u Hrvatskoj šokirala sve

Nemojte propustiti

“Triput sam prošao popisni upitnik uvjeren kako su mi neka pitanja promakla”, govori Splićanin koji se brine o sinu s intelektualnim poteškoćama.

Popisivači stanovništva u Republici Hrvatskoj imaju prilično nezahvalazan zadatak. Pitanja koja su pripremljena i moraju ih postaviti građanima, izazvala su već negodovanje u susjednoj zemlji.

Pitaju vas imate li kravu. Pitaju vas imate li možda pčele. A pitaju vas i dijelite li postelju s osobom istoga spola. Imate li zahod, i to vas pitaju. I vodokotlić. I kolika vam je kuhinja.

I vozite li bicikl, kosite li travu na livadi pred kućom, vjerujete li u Boga i gdje ste bili ’91. Ma, sve vas pitaju u Hrvatskoj. Osim jednog, piše Slobodna Dalmacija.

Ima li u vašem kućanstvu invalidnih osoba? Ima li osoba s posebnim potrebama? Jeste li možda baš vi ta osoba? Kako živite? Je li vam teško? Od čega živite? Osjećate li se zapostavljeno? Ugroženo? Neželjeno? Jeste li u svojoj vlastitoj zemlji višak? I što uopće mislite o državi kojoj ste teret? O državi kojoj ni na kraj pameti nije da vas išta od ovoga pita.

U popisu stanovništva Republike Hrvatske za 2021. godinu ovakva pitanja nije moguće pronaći. Nema ih. Državni zavod za statistiku nije ih predvidio. Više su prostora posvetili govedima nego potrebitim osobama. Odraslima i djeci podjednako.

“Triput sam prošao popisni upitnik uvjeren kako su mi neka pitanja promakla”, govori Splićanin koji se brine o sinu s intelektualnim poteškoćama.

Ogorčen je. Ne može vjerovati da u popisu stanovništva nema mjesta za njegovo dijete.

“On je završio četiri razreda osnovne škole i od tada, a sad je već punoljetan, pohađa specijalne ustanove. No, to državu ne zanima, sve što ja o njemu mogu upisati jest da je završio prva četiri razreda osnovne škole, a to znači da će na koncu moj sin s posebnim potrebama završiti u pogrešnoj statističkoj kategoriji”, objašnjava sagovornik Slobodne Dalmacije.

A SOCIJALNA OSJETLJIVOST?

Na hiljade roditelja u istoj je situaciji. I na hiljade djece. Kad ovaj popis završi bit će razbacani kao otpaci. Bit će ih svugdje, a zapravo ih neće biti nigdje.

“Kad se budu sažimali rezultati popisa stanovništva, moj sin, kao osoba s posebnim potrebama, i de facto i de iure neće biti registriran. Neshvatljivo mi je to, posebice što se snaga i ostvarenost neke države, barem u Europi u koju se toliko kunemo, prije svega ogledaju u njezinoj socijalnoj osjetljivosti i angažiranosti”, zaključuje Splićanin.

U Hrvatskoj, živi više od 500.000 osoba s invaliditetom, prema podacima iz maja 2019. godine bilo ih je tačno 511.281, a to predstavlja čak 12,4 posto ukupnog stanovništva zemlje. Najviše, njih 49 posto, otpada na dobnu skupinu iznad 65 godina starosti, dok ih devet posto ulazi u dječju dob, od 0 do 19 godina. I niko od njih ne nalazi se u niti jednoj jedinoj “kućici” koju valja ispuniti tokom aktuelnog popisa stanovništva.

Podsjećamo, prvi digitalni popis stanovništva, “bez papira”, u Hrvatskoj je počeo u ponedjeljak, građani se mogu sami upisati putem sistema e-Građani. U drugoj fazi, od 27. septembra na teren izlaze popisivači koji će putem osobnog intervjua popisati one koji se nisu samostalno popisali.

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Dodik nastavlja: Svi znamo šta je bilo kada je Alija Izetbegović žrtvovao mir za BiH

Da li sutra Ustavni sud BiH treba da kaže ni vode nisu naše, fabrike nisu naše, zgrade nisu naše,...

Možda vas zanima i ovo