“Previše se očekuje od međunarodne zajednice, previše se zloupotrebljava i prebacuje odgovornost na strance”, kaže Janjić.
Milorad Dodik trenutno opstaje na činjenici da nema alternativu u Republici Srpskoj. On čim vikne – srpstvo je ugroženo, svi se postroje [opozicija]. Kritikuju oni Dodika, ali glasaju za sve što on kaže, rekao je član Foruma za etničke odnose iz Srbije Dušan Janjić u intervjuu za Al Jazeeru.
– Vreme politike Dodika je prošlo, njegova lična energija je islužena. Dodik o referendumu [odcjepljenje entiteta RS od BiH] govori još od 2011, ili koje već godine, ali ne pomera stvari nigde. Kada će Dodik otići sa političke scene? Očigledno da Mirko Šarović i opozicija nisu na nivou da mogu promijeniti stanje u Republici Srpskoj. Ako neko očekuje da će se Dodik sam skloniti, ili da neko s polja to uradi, to se neće desiti – kaže Janjić, sociolog i hroničar socio-političkih lomova na Zapadnom Balkanu u novijoj historiji.
Nova kriza u BiH
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik blokirao je rad državnih organa BiH nakon što je Ustavni sud BiH osporio dio Zakona o poljoprivrednom zemljištu u entitetu RS i javno poljoprivredno zemljište proglasio isključivom nadležnošću države Bosne i Hercegovine.
Dodiku, koji je i predsjednik trenutno najveće političke partije u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska Saveza nezavisnih socijaldemokrata [SNSD], najavio je raspad Bosne i Hercegovine ako strane sudije ostanu u Ustavnom sudu BiH, optužujući ih za pristranost bošnjačkoj strani kod odlučivanja, što je povećalo zabrinutost u zemlji i pooštrilo tenzije koje bi se u slučaju eskalacija mogle proširiti na cijelu regiju.
Opoziciona Srpska demokratska stranka [SDS] i njen predsjednik Mirko Šarović zatražili su od Dodika da objavi imena članova njegovog SNSD-a “kojima je dato sporno zemljište”, aludirajući na to da posljednje političke tenzije Milorad Dodik potiče zbog njegovih ličnih interesa.
Predstavnici međunarodne zajednice u BiH, među njima i Visoki predstavnik, garant i tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je 1995. zaustavio rat u zemlji, osudili su Dodikovo izazivanje krize, ističući „odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obvezujuće“, dok je američki ambasador u BiH Eric Nelson zaprijetio da „svi koji rade protiv mira ove zemlje, snosit će prave posljedice“, vjerovatno snažnije nego što su već viđene američke sankcije prema Dodiku od 2018. godine kada je stavljen na crnu listu američkog Ministarstva finansija.
Prevelika očekivanja od međunarodne zajednice
“Previše se očekuje od međunarodne zajednice, previše se zloupotrebljava i prebacuje odgovornost na strance”, kaže Janjić.
“Sve je to lepo – medijacije, saveti… Ali, nema novca. Nećete naći nijednog američkog diplomatu, poslovnog čoveka ili kompaniju koja će reći – da možda je pravi način da proteramo Ruse sa Balkana tako što ćemo investirati u energetski sektor na Balkanu. Videt ćete njihove zabrane da investiraju Kinezi, ljute se kada su tu Rusi. Čak će se i Nemci ljute da Rusi i Kinezi investiraju u Bosnu ili Srbiju, a Rusi im drže 60 posto energetskog tržišta”, kaže Janjić, autor više knjiga o političkim turbulencijama i ratovima u zemljama nekadašnje Jugoslavije, poput knjiga BiH između rata i mira, Srbija između prošlosti i budućnosti, Sukob ili dijalog o srpsko-albanskom sukobu, Etnički konflikti i njihovo upravljanje – primjer Jugoslavije…
Autor: Al Jazeera Balkans