Ponedjeljak, 26 srpnja, 2021

Pratite cijene i pakovanja namirnica: “Tiha poskupljenja” utiču na rast cijena skoro svih proizvoda u BiH

Nemojte propustiti

Potrošači se žale i na smanjenje težina u ambalažama koje su ranije imale veću težinu i zbog toga smatraju da su prevareni.

Posljednjih mjeseci potrošači u BiH suočeni su sa takozvanim „tihim poskupljenjima“, a to se odnosi na svakodnevno poskupljenje po 10, 20 ili više feninga gotovo na svim proizvodima široke potrošnje. Potrošači se žale i na smanjenje težina u ambalažama koje su ranije imale veću težinu i zbog toga smatraju da su prevareni.

Mediha Bakalović, pomoćnik ombudsmana za zaštitu potrošača BiH, potvrdila je za BUKU da je već duže vrijeme u BiH prisutno tzv. tiho poskupljenje, tj. svakodnevno poskupljenje po 10, 20 ili više feninga, gotovo na svim proizvodima široke potrošnje. “Tu svakako prednjače mliječne prerađevine kao što su jogurt, sirevi, namazi, i sl. Ipak, najviše postupno poskupljuju keksi, čokolade, razne grickalice, razni napitci, tj. proizvodi koje većinom koristi mlađa populacija i koji imaju veliki promet”, rekla je Mediha Bakalović.

Osim toga, dodaje ona, u posljednje vrijeme je prisutno poskupljenje svih vrsta higijenskih proizvoda, kako za ličnu higijenu, tako i za domaćinstvo. “Potrošači se žale na poskupljenja roba i usluga, a naročito kada se desi poskupljenje energenata i ekonomskih usluga od općeg interesa”, ističe Mediha Bakalović.

Ona kaže da su poskupljenja odraz tržišnih prilika ponude i potražnje roba i usluga, slabe konkurencije i generalno slabe domaće ekonomije. Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača Tuzlanskog kantona i predstavnica potrošača FBiH, rekla je da je istina da tiha poskupljenja stalno postoje, a riječ je o poskupljenjima po 5, 10, 15 feninga.

“U pojedinim situacijama bude i pada cijena, 20-30 pf, ali se te cijene ponovo brzo vrate na prijašnji nivo ili idu na još viši nivo. Potrošači se vrlo rijetko žale na poskupljenja – to je cijena ‘slobodnog tržišta’, kada svako može da formira maloprodajnu cijenu prema vlastitim apetitima naspram profita i, naravno, naspram konkurencije koju ima na tržištu”, ističe Gordana Bulić za BUKU.

Ona dodaje da su žalbe koje primaju više usmjerene na zadržavanje cijena na određenom nivou, posebno ako više ponuđača ima iste cijene. “To znači da je konkurencija ograničena, obično dogovorom grupe poslodavaca i to na pritisak najjačeg među njima (oligopoly), ili je prevelika koncentracija kapitala u srazmjeri s našim tržištem. Tu bi svakako trebalo biti posla za konkurencijsko vijeće BiH! Takođe, žalbe imamo od potrošača kada su poskupljenja proizvoda manipulativna: cijena se ostavi ista, ali se smanji neto težina proizvoda u potpuno istoj ambalaži, s očitom namjerom da se potrošač dovede u zabludu i prevari”, ističe naša sagovornica.

Pored toga, Gordana Bulić kaže da se potrošači često žale i na kvalitet proizvoda, na nemogućnost da vide potrebne informacije o proizvodu zbog sitnih slova/fontova, ili zbog nedostatka informacija na proizvodu; nakon toga na ljubaznost i ponašanje trgovinskog osoblja, na servis i održavanje proizvoda u garantnom i van garantnog roka, ako se radi o kućanskim aparatima.

Gordana kaže da u BiH zvanična statistika (Zavod za statistiku FBiH i Agencija za statistiku BiH) nemaju među statističkim „alatima“ potrošačku korpu, a ona nije uključena u zvaničnu statistiku ni u zemljama EU. To se ostavlja privatnim istraživačkim kućama da analiziraju.“Mi pratimo statistiku o potrošnji, potrošačkim cijenama, a s vremena na vrijeme postoje ‘statističke akcije’ procjene ‘troškova zivota’. Međutim, pošto nemamo ‘socijalno mapirano’ stanovništvo, sve su to prosjeci i informacije koje nisu baš realne”, objašnjava Gordana.

Gordana Bulić kaže da u regiji postoje proizvodi koji su skuplji u odnosu na BiH, ali i oni koji su jeftiniji. “To nema baš puno veze sa našim platama ili primanjima, nego sa odnosima ponude i tražnje na tržištu, vještinama naših trgovaca da povoljno nabave i uvezu konkurentnu robu. Niko ne može nešto prodavati nama jeftinije samo zato što su kod nas manje plate. Niko se neće zbog nas odreći svoje zarade ili ići u gubitak. Za elementarne robe, za porodice u stanju socijalne potrebe, trebalo bi da postoje socijalni programi od strane naše države u cilju zaštite tih građana, međutim, u BiH je najlakše nemati socijalne mape, socijalno mapirano stanovništvo (pa nemamo još ni popis koliko nas ima!). Da imaju ‘socijalne mape’ – morali bi postojati i socijalni programi”, kaže Gordana Bulić.

Ona kaže da u BiH ima i skupljih proizvoda nego, na primjer, u Njemačkoj, a to se naročito odnosi na proizvode koji su na akcijskim cijenama. “Radi se o ‘ekonomiji obima’ i velikim trgovinskim prometima, u velikim trgovinskim sistemima koji imaju po nekoliko miliona potrošača, pa moraju postojati i značajne zalihe u samim trgovinama. Te značajne zalihe dođu u ‘vrijeme isteka rokova’, pa se prodaju po jako sniženim cijenama, jer su troškovi povrata i uništavanja te robe jako visoki. Kod nas ‘vrijeme isteka rokova za upotrebu’ zatiče vrlo mali broj proizvoda (ostane im 5-6 tegli Nutele i to trgovci kupe između sebe!), pa su i sniženja cijena vrlo simbolična i za vrlo male količine roba”, kaže predsjednica Udruženja potrošača Tuzlanskog kantona i predstavnica potrošača FBiH.

Na pitanje kako preživjeti u ovakvoj tržišnoj klimi, gdje građani, radnici, penzioneri jedva preživljavaju iz mjeseca u mjesec, Gordana kaže “samo preživjeti, životariti, … odreći se mnogih proizvoda koje vidimo na promotivnim blokovima na TV. Jednostavno, to je tako! Okrenuti se ‘kućnoj radinosti’ i napraviti ‘domaću nutelu’, koja svakako može biti kvalitetnija nego ona koja se kupi u trgovini!”

Podsjetimo da je prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u avgustu 2015. godine iznosila 834,00 KM i u odnosu na prosječnu platu isplaćenu u julu ove godine nije se mijenjala.„Sindikalna potrošačka korpa za avgust 2015. godine iznosi 1.839,23 KM i prosječna plata je pokriva sa 45,35%. Sindikalna potrošačka korpa sadrži troškove za: prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijeneu i njegu zdravlja, prevoz, obrazovanje i kulturu”, rečeno je ranije iz Saveza sindikata RS.

Mediha Bakalović smatra da se potrošači najefikasnije mogu zaštititi edukacijom i informisanošću o svojim pravima, jer samo informisan i edukovan potrošač je zaštićen potrošač.“U BiH je vrlo teška ekonomsko –socijalna situacija zbog malih plaća i penzija koje se godinama ne povećavaju, a cijene roba i usluga stalno rastu. Ovakvo stanje često izaziva eskalaciju nezadovoljstva građana jer je nepodnošljivo da se navedene teškoće rješavaju isključivo preko leđa potrošača, a da se ne poduzimaju mjere smanjenja javne potrošnje, povećanje investicija i novog zapošljavanja”, zaključuje naša sagovornica.

Gordana Bulić savjetuje potrošačima da budu racionalni u kupovinama, da svaki obrok planiraju, da maksimalno koriste ono što su spremili za zimnicu, da planiraju svaku kupovinu i da ne bacaju hranu.“Iako smo siromašni i na rubu egzistencije, mislim da možda bacamo više hrane nego i u nekim visokorazvijenim i bogatim zemljama”, zaključuje ona.

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Gordana Tadić razriješena dužnosti glavne tužiteljice BiH

Do pravosnažnosti odluke – Gordana Tadić neće biti biti udaljena sa mjesta glavne državne tužiteljice, što je do sada...

Možda vas zanima i ovo