Prijedlog Zakona o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH u parlamentarnu proceduru je došao političkom trgovinom, a njime se najviše nagrađuju oni koji su bili najnedisciplinovaniji.
Ovo je pokušaj gašenja manjeg dijela požara, a nemamo nikakve garancije da će požar biti ugažen. Zakonom nemamo definisan cilj kada će se zaustaviti saga oko enormne finansijske dubioze javnih zdravstvenih ustanova, kazao je u diskusiji Damir Mašić, šef Kluba SDP-a BiH.
Dodaje da se nagrađuju loši menađeri koji su u teško stanje doveli ustanove na čijem su čelu. Ukazao je da treba uvesti jasnu kontrolu utroška sredstava koja se daju zdravstvenim ustanovama.
Mašiću je replicirao Suad Kaknjo, kazavši da KB Zenica već treću godinu posluje pozitivno. Mašić je replicirao da nije govorio o onima koji imaju pozitivne prakse, već o onim suprotnim.
Goran Akšamija kazao je da Klub NIP-a podržava svje mjere finansijske konsolidacije zdravstvenih ustanova, ali da se ona provodi na transparentan i jednak način.
“Pitamo se kako to da Klinički centar Mostar dobija sam skoro trećinu svih planiranih sredstava, a na Opću bolnicu se ponovo vrši finansijsi atak”, upitao je Akšamija.
Sanela Prašović Gadžo u ime Kluba SBB-a kazala je da je neprihvatljivo koliko malo sredstava se daje Općoj bolnici, s obzirom na njen značaj, što se pokazuje kroz broj hirurških zahvata, smještenih pacijenata, ali i što se pokazalo tokom pandemije COVID-a.
Zlatko Ercegović, nezavisni zastupnik kazao je da podržava donošenje ovog zakona.
“Iako smatramo da je pomalo maćehinski odnos prema zdravstvu se ponovo pokazao. Iz rata smo izašli s epitetom ‘heroji u bijelom’ koji je vremenom postao pošprdan naziv za sve nas. Zakasnili smo s donošenjem ovakvog zakona, voda je u zdravstvenom sektoru odavno preko glave”, istakao je Ercegović.
Dodaje da se dugovi generiraju i zbog nesrazmjernog odnosa cijena usluga i troškova zdravstvenih ustanova. Ercegović je upitao koji su to podaci uzimani kao mjerodvavni za dodjelu sredstava kada je evidentno da to nije rađeno po broju osiguranika koje pokrivaju, broju usluga, zaposlenog kadra…
Alma Kratina, predsjednica Kluba DF-a kaže da je odgovornost najmanji zajednički sadržalac svih dosadašnjih diskusija.
“Mislim da niko ovdje ne treba braniti one koji savjesno rade svoj posao. Mi smo kao parlamentarci dovedeni u nezavidnu poziciju”, dodala je Kratina.
Amela Kuskunović je upitala ko novcem građana pokriva gubitke koje stvaraju menadžmenti zdravstvenih ustanova, a da ih niko ne poziva na odgovornost.
Sabina Ćudić je kazala da se danas igraju pijace i da se sredstva dodjeljuju odokativno, a riječ je o stotinama miliona KM.
Irfan Čengić kaže da sumnja da će podržati ovakav zakon, iako je podržao hitni postupak njegovog razmatranja.
“Zdravstvene usluge su na lošem nivou, a djelimično je krivac Vlada FBiH, koja ne uplaćuje stotine miliona dugovanja u Federalni fond solidarnosti. Krivi su i menadžmenti ustanova, a više od njih su krive kantonalne vlasti. Često su na čelu tih institucija dobri doktori i dobri ljudi, ali loši menadžeri. Predložili smo pet amandmana kojima želimo uspostaviti kriteriji. Tabela kriterija koju smo dobili pokazuje da je podjela vršena ofrlje”, ističe Čengić.
Dodaje da SDP amandmanima želi uticati da se raspodjele vrđe po broju usluga, pacijenata, poreznog duga, komunalnog i duga prema dobavljačima.
“Ključni naš amandman je da se ljudi koji su napravili porezna dugovanja ne mogu više kandidovati na narednim konkursima”, ističe Čengić.
Dodaje da su dvije bolnice u HNK napravile 60 posto duga općih bolnica u FBiH. “Općoj bolnici “Abdulah Nakaš” daje se sadaka od dva miliona KM i time ih se kažnjava što nisu napravili dugove i zato ne mogu podržati ovaj zakon”, poručio je Čengić.
Jasmin Zubić se nadovezala na Čengićevo izlaganje, te poručila da ovaj zakon ukazuje u koliko teškoj situaciji je zdravstveni sistem FBiH.
Mara Đukić kaže da svi razumiju situaciju i da su svi svjesni potrebe konsolidacije zdravstvenih ustanova. “U svemu ovome, za konsolidaciju zdravstvenih ustanova svi smo saglasni da imamo potrebu znati i strukturu dugovanja, da bi na adekvatan način mogli zauzeti stav. Moramo znati ko je odgovoran za dugovanja. Ako su odgovorni direktori, nadzorni i upravni odbori, onda oni moraju biti zamijenjeni i ne mogu dalje voditi te institucije. Vidimo da je Vlada FBiH odgovorna za univerzitetske kliničke centre, smatramo da ne mogu obavljati nadzor nad sredstvima koja će biti dodijeljena”, dodala je Đukić.
Elvir Karajbić ističe da za zdravstveni sistem pacijent nije bitan. “Šta će pacijent dobiti od današnjeg zakona. Neće dobiti ništa. Naša zbilja je da kada pacijent dođe u zdravstvenu ustanovu, prvo ga neko pita je li donio injekciju, infuziju, zavoj. Postavlja se pitanje da li pacijent treba da liječi zdravstvenu ustanovu ili zdravstvena ustanova pacijenta. To je naša zbilja, kao što je zbilja i da pacijenti s malignim oboljenjima prestaju ići na zračenja iz razloga za koje oni nisu krivi. Naša je zbilja da se magnetna rezonanca čeka po sedam ili osam mjeseci. Danas nismo dobili ni izvještaj koliko su zdravstvene ustanove dužne na kraju prošle godine, već za 2020. godinu. Da li mi dajemo novac menadžerima ustanova koji su napravili gubitak. I šta će biti za godinu dvije, bit će ista situacija. Da li mi dajemo vuku ovce na čuvanje”, poručio je Karajbić.
Dodaje da je najveća korupcija u zdravstvu i da predloženi zakon to ne riješava.