Priče o mješovitim brakovima u Bosni i Hercegovini, koji bi trebali biti nešto sasvim normalno, i danas dospijevaju u svjetske medije, kao priče o ljudima koji podržavaju bh. raznolikost i uspijevaju zajedno opstati uprkos prošlosti i svemu što se desilo.
Agencija AFP je tako objavila priču o Sandri i Rusmiru Zaimoviću, a prenijeli su je brojni svjetski mediji.
Sandra je katolkinja – Hrvatica, a njen suprug Rusmir je musliman – Bošnjak, no to njima dvoma nije bitno, jer stavljaju ljubav ispred svega, a dokaz tome je njihovo dijete. Oni proslavljaju i Božić i Bajram i svakom prazniku se podjednako raduju.
“Za djecu je i bolje da odrastaju u dvije različite kulture i ja sam ponosna na to što je moje ima ‘katoličko’, a prezime ‘muslimansko’”, kazala je 32-godišnja Sandra za AFP.
Sandra je takođe iz miješanog braka, majka joj je katolkinja, a otac pravoslavac. S Rusmirom se upoznala 2003. godine na jednoj zabavi i dvije godine kasnije stali su na ludi kamen.
“Naš brak je pun ljubavi. Mi se nikad nismo raspravljali zbog vjere ili nacionalnosti”, kazao je 33-godišnji Rusmir.
Istakli su kako njihove porodice nisu imale ništa protiv braka, ali i da je bilo mnogih zapitkivanja.
“Često su me ljudi pitali kako je moja majka reagirala na to što sam se udala za Rusmira te kako nas dvoje uspijevamo da skladno živimo i slažemo se. Takva pitanja me uvijek podsjete na to gdje živim”, kazala je Sandra, dodavši da danas imaju brojne prijatelje koji su također u mješovitim brakovima.
U tekstu koji je objavio AFP ističe se da je BiH nekada bila svijetli primjer različitosti, ali da je rat podijelio ljude i uništio veze zbog čega su se mnogi mješoviti brakovi raspali, a mnogi ljudi koji su živjeli u takvoj zajednici otišli su iz BiH i više se nisu vratili.
Naime, 1992. u BiH je od ukupnog broja brakova najmanje 13 posto bilo mješovitih, dok ih je danas najviše četiri posto.
“Nepovjerenje među ljudima je posljedica ratnih strahota koje smo doživjeli i naravno da to utječe i na privatne živote, a samim tim i sklapanje mješovitih brakova”, kazao je etnolog Ugo Vlaisavljević.
Antropolog Nada Perišić je istakla da je veliki problem i institucionalna diskriminacija, s obzirom da se poslovi u javnoj upravi dijele na osnovu konstitutivnosti, a da se djeca iz mješovitih brakova uglavnom izjašnjavaju kao Ostali, zbog čega su njihove šanse za pronalazak posla u državnoj firmi svedene na minimum.
(Otvoreno.ba)