Ban Bosne i prvi bosanski kralj, Stjepan Tvrtko I Kotromanić, umro je na današnji dan prije 624 godine, 10. marta 1391. godine. Bio je sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić, a bosanski ban bio je od 1353. do 1377. godine. Krunisanje Tvrtka I obavljeno je u Milima kod Visokog. Nakon njegove smrti naslijedio ga je rođak Stjepan Dabiša.
Tvrtko se nakon smrti cara Uroša (potkraj 1371.) javio kao pretendent na srbijansko prijestolje, ističući srodstvo po tankoj krvi (preko bake) s Nemanjićima. Porazivši takmaca Nikolu Altomanovića stekao je njegove zemlje oko gornje Drine i Lima sporazumijevajući se sa srbijanskim knezom Lazarom. Okrunio se 1377. za kralja i prozvao se po tradiciji europskih vladara Stefanom (od grčke riječi Stephanos što znači vijenac, kruna. Stefanos (grč: Στεφανοσ) na grčkom jeziku znači onaj koji je krunisan), uzevši titulu kralj Srbljem, Bosni, Primorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju. Smrt hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I (1382.) dala je povod Tvrtku, kao sinu Jelene (bribirske kneginje) da se umiješa i u hrvatske poslove.
U boju na Kosovu sudjelovala je na srpskoj strani i bosanska vojska kralja Tvrtka I s hrvatskim postrojbama Ivana Paližane. Poslije bitke na Kosovu Tvrtko pojačava pritisak na Dalmaciju, tako da su mu se 1390. pokorili gradovi Split, Trogir, Šibenik te otoci Brač, Hvar i Korčula. U intitulaciji on se sada naziva kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja. Da su njegovi planovi sezali i dalje moglo se naslutiti i iz njegove ženidbe (1347.) bugarskom princezom Dorotejom (kćerkom vidinskog bugarskog cara Sracimira). Središnji položaj Bosne, Tvrtkove rodbinske veze i feudalno rasulo u Hrvatskoj i Srbiji omogućilo je Tvrtku da okupi pod svojom vlašću dobar dio današnje Hrvatske i Srbije. Daljnje osvajanje nasilno je prekinulo tursko prodiranje na Balkan. Preminuo je iznenada 10. marta 1391. godine te sahranjen u Milama (današnji Arnautovići kod Visokog)
Njegovu vladavinu obilježila je politička stabilnost te gospodarski, kulturni i duhovni napredak. Za vrijeme njegove vladavine javlja se i prvi kovani zlatni novac ne samo u Bosni nego i na južnoslavenskim prostorima. To će Bosnu učiniti najsnažnijom južnoslavenskom zemljom toga vremena, a sam Tvrtko I ostati će zapamćen kao navjeći vladar srednjovjekovne Bosne. S Tvrtkom I u bosansku će heraldiku ući i zlatni ljiljan.