Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori RS Lazo Šinik takođe je potvrdio da su pojedini veliki proizvođači podnijeli tužbe protiv BiH.
Više proizvođača peleta tužilo je Bosnu i Hercegovinu tražeći naknadu izgubljene dobiti zbog višemjesečne zabrane izvoza.
Zbog energetske krize i divljanja cijena Vijeće ministara BiH je polovinom prošle godine zabranilo izvoz drveta i proizvoda od drveta.
Zabrana je trajala sve do kraja januara ove godine, a proizvođači peleta su u više navrata izražavali nezadovoljstvo zbog toga ističući da su im dovedeni u pitanje već ugovoreni poslovi sa inostranim kupcima.
Najavljivali su i tužbe, a te najave sada su i ostvarili.
“Određena grupa proizvođača je podnijela tužbu prema Sudu BiH s ciljem naknade štete. Zabranom izvoza nam je napravljena ogromna šteta. Izgubili smo kupce i tržište, morali smo da vraćamo primljene avanse iz inostranstva i na kraju ne znamo kuda će uopšte ova industrija da ide dalje“, kazao je za Capital predstavnik proizvođača peleta Goran Ivanović.
Kazao je da je zabrana izvoza iša na štetu velikog broja proizvođača.
“Naše procjene pokazuju da je ovom odlukom direktno pogođeno između 50 i 80 preduzeća u BiH“, rekao je on.
Inače, u Republici Srpskoj je do kraja marta na snazi odluka Vlade RS kojom je cijena peleta ograničena na 480 KM plus PDV.
Ivanović kaže da više nema potrebe da se cijena ograničava jer je ovo mrtva sezona.
“Ovo je period kada su nam ranije ino kipci dolazili i finansirali gotovo cijelu proizvodnju jer firme moraju da plate kredite, plate radnika i ostale obaveze, a jednostavno prodaje na domaćem tržištu u ovom periodu nema“, istakao je on.
Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori RS Lazo Šinik takođe je potvrdio da su pojedini veliki proizvođači podnijeli tužbe protiv BiH.
“Smatraju da im je tom odlukom nanesena šteta jer su već imali ugovorene poslove sa ino kupcima i izgubili očekivanu dobit“, kazao je Šinik.
On je kazao i da smatra da domaći kupci ne trebaju plaćati pelet kao oni iz razvijenih evropskih zemalja te da bi država, u slučaju da opet bude donosila slične mjere, to morala da radi na drugačiji način kako bi se izbjegle ovakve situacije.
Iako je zabrana izvoza donesena kako bi se stabilizovalo domaće tržište i smirilo “divljanje” cijena, malo ko je osjetio bilo kakve benefite.