[wonderplugin_gallery id=”388″]
Zbog odluke Vlade Tuzlanskog kantona (TK) o planiranom upisu dodatnih 12 odjeljenja u medicinske škole danas je protestvovalo 300 prosvjetnih radnika, koji tvrde da se ovakvom obrazovnom politikom podstiče trend iseljavanja mlade radne snage.
Cilj većine maturanata srednjih medicinskih škola sa područja ovog kantona je naučiti njemački jezik, te potražiti zaposlenje u Njemačkoj ili Austriji. Slaveći posljednji dan svog srednjoškolskog obrazovanja, maturanti 4n Srednje medicinske škole iz Tuzle nedavno su šetali gradom odjeveni u majice sa natpisom “Čeznemo za njemačkim tutama i pelenama…”.
Prema mišljenju prosvjetara, s jedne strane Vlada svojim odlukama omladini poručuje da budućnost traže u “bijelom svijetu” dok se oni koji ostaju ovdje suočavaju sa problemom gašenja stručnog i gimnazijskog obrazovanja. Primjera radi, u neke smjerove u građevinskim školama nije se upisao nijedan učenik. U Srednju trgovačku školu u Tuzli upisana su samo dva učenika, dok je interes za obrazovanjem u Hemijskoj školi, na smjeru mikrobiologije pokazalo 12 učenika.
“Protestom želimo skrenuti pažnju na problem u obrazovanju koji direktno ugrožava gimnazije i tehničke smjerove. Od iduće školske godine imat ćemo 27 gimnazijskih odjeljenja manje. Ova je odluka donesena pod snažnim pritiskom nekih boračkih populacija, koje želim pitati da li su se borili za državu u kojoj politika tjera mlade na iseljavanje. Političari i njihovi sateliti zatvaraju škole, a naše najbolje učenike šalju u ‘bijeli svijet’ da tamo rade poslove koji djeca sa Zapada ne žele raditi”, izjavio je Admir Terzić, predsjednik Sindikata srednjeg obrazovanja u TK.
Amela Isanović, profesorica bosanskog jezika, ističe da je problem mnogo veći nego što se čini.
“Nisu problem samo naša radna mjesta bez kojih ćemo ostati jer se pojedini smjerovi gase zato što Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK neće pristati na upis odjeljenja sa malim brojem učenika. Šta će djeca kojima je želja baš određeni obrazovni profil koji ne mogu pohađati zbog nedovoljnog interesovanja? Svi u prvi plan ističu želju djeteta da se školuje u medicinskoj školi, ali zašto se istovremeno ta želja uskraćuje drugima koji se opredjeljuju za stručna zanimanja? Ovo je problem roditelja, države i nacionalnog identiteta jer niko ne provjerava gdje su ti medicinari, koliko ih je nezaposleno i koliko drugih kadrova zaista trebamo”, kazala je Isanović dodajući da je obrazovni kvalitet u Medicinskoj školi na niskom nivou.
Jasna Hadžiselimović, direktorica Srednje medicinske škole u Tuzli negira upitnost kvaliteta nastavnog procesa.
“Iako se spinuje da kvalitet nastave pada, ističem da imamo dobar nastavni kadar. Spinuje se da je loša praktična nastava, a nju realizuju stručnjaci u javnim ustanovama poput Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, u Domu zdravlja Tuzla, Domu penzionera, obdaništima i slično. Istina je da imamo nedostatak prostora, te se nastava osim u centralnoj školi, odvija u učionicama još dvije osnovne škole, ali o kvaliteti obrazovanja naših učenika svjedoče prve nagrade sa brojnih sportskih, kulturnih i naučnih takmičenja, što se može provjeriti. Postoje jasni parametri o kvalitetu nastave i tvrdim da u ovoj školi on nije upitan”, kazala je Hadžiselimović.
Proteklih godina građani su stekli dojam da je mnogo teže upisati se u neku od medicinskih škola, nego na bilo koji fakultet jer tzv. “super odlikaši” u prvom upisnom roku popune sva mjesta, pa drugog upisnog roka i ne bude.
“Ove godine upisan je veliki broj učenika, njih 208, sa posebnim diplomama, što znači da nikad tokom školovanja nisu dobili četvorku i 17 učenika generacije. Pravo djeteta koje ima takvu diplomu i pravo roditelja je da ih upišu u željenu školu. Vlada je moj poslodavac i ja moram postupati po odluci Vlade”, istaknula je Hadžiselimović.
Prosvjetari koji su digli svoj glas zbog sporne odluke očekuju da će nakon obavljenih pregovora sa predstavnicima kantonalnih vlasti ovakva odluka mogla biti promijenjena.
“Ako Vlada ostane pri ovoj odluci, nastavit ćemo sa protestima”, poručio je Terzić.