Pusić: Borimo se da Evropa prihvati BiH! – Bh-index

Pusić: Borimo se da Evropa prihvati BiH!

Intervju> Izdvojeno    Datum: 29.03.2014.    
Autor: Oslobodjenje

Vesna Pusić



Vesna Pusić
Vesna Pusić

Ideja je da se umjesto čekanja da BiH ispuni preduvjete, kriteriji ugrade u jedan integralni proces postepenog približavanja Bosne i Hercegovine EU, pa da onda, recimo, implementacija Sejdić – Finci, ustavne promjene, Izborni zakon mogu biti i posebno poglavlje u pregovorima, govori u intervjuu za Oslobođenje Vesna Pusić, potpredsjednica Vlade Hrvatske.

• Hrvatska je prva istakla da EU treba osmisliti novi pristup prema BiH: o čemu je riječ?

– To je poticajna inicijativa čiji cilj je de facto da države članice počnu razmišljati o nečemu za što mislim da jesu spremne: to je potreba efikasnijeg pristupa Bosni i Hercegovini u njezinom putu prema europskom članstvu, odnosno ispunjavanju uvjeta za europsko članstvo. Vjerujem da svi više-manje misle da bi bilo dobro osmisliti neki efikasniji pristup od onog koji smo imali. Naravno, vjerojatno imaju različite ideje kako bi taj pristup trebao izgledati i što bi trebao sadržavati. Zato kažem da je Hrvatska dala neki poticaj, ali stvarno ćemo moći govoriti o novom pristupu tek kad to postane nekom vrstom vlasništva svih država, ili većine država članica, i kad počnu o tome razgovarati, formuliraju neku finalnu verziju te inicijative.

Ni trećeg entiteta ni Ukrajine

Dvije su ključne karakteristike – do sada je Europska unija postavila nekoliko uvjeta, koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti kako bi se mogla kandidirati za kandidacijski status: to je implementacija presude Sejdić – Finci, ali i promjene Ustava, promjene Izbornog zakona. To je bio preduvjet. Taj preduvjet stoji godinama i ne ispunjava se.

• Hrvatska inicijativa se u Sarajevu tumačila kao zalaganje za poseban status BiH u eurointegracijama. Tako su je, čini se, razumjeli i dužnosnici u Bruxellesu, pa su uzvratili kako neće biti nikakvih prečica, iako se svi sjećamo kako su, primjerice, Rumunjska i Bugarska zaobilazile neka bitna poglavlja: šta može dobiti BiH?

– Ideja nije da se snize kriteriji ili da se preskaču bilo kakve faze. To bi bilo de facto suprotno hrvatskim interesima i nelogično iz hrvatske pozicije. Hrvatski interes je da na svojim granicama, a naročito na tako dugačkoj granici, ima što stabilniju i sigurniju Bosnu i Hercegovinu, a ne nestabilnu i nesigurnu, jer se to nužno prelijeva na nas. Dakle, preskakanje ili snižavanje kriterija bi smanjilo efikasnost procesa u izgradnji institucija. Međutim, ideja je da umjesto čekanja da BiH ispuni preduvjete, kriteriji se ugrade u jedan integralni proces postepenog približavanja Bosne i Hercegovine EU, pa da onda, recimo, implementacija Sejdić – Finci može biti i posebno poglavlje u pregovorima, ustavne promjene, promjene Izbornog zakona, sve to postane sastavni dio procesa približavanja i procesa pregovaranja. Zato jer se početkom tog procesa šalje poruka ne samo političkim elitama nego cijelom društvu da je to nešto što je ostvarivo u našim životima i kroz to se mobilizira i određeni pritisak. Naravno da države članice nikada ne bi prihvatile da se snize kriteriji. Ali, mislim da bi mogle prihvatiti da se pronađe način kako da se pomogne BiH da ispuni te kriterije. Dakle, nije stvar u tome da se kriteriji eliminiraju, nego da se stvarno ispune, jer kriteriji su visoki, ali se ne ispunjavaju. Ovo o čemu smo mi pisali državama članicama, možda nije najbolji način, možda se smisli neki drugi, ali svakako mislim da treba raditi na načinu kako će se ti kriteriji ispuniti i BiH početi micati naprijed.

• U očekivanju “nove politike”, sve su opcije u igri, no najosjetljivije ostaje pitanje trećeg entiteta. I Vi ste ga jednom pominjali, a nedavno ste rekli da je poglavlje hrvatski entitet završena priča? Je li zaista?

– Završena. Svako rješenje ima svoje vrijeme. Ja sam u jednom trenutku razmišljala o pet entiteta kao o nekom mogućem rješenju. Međutim, treba biti realan, svako rješenje o kojem govoriš, ne može biti pitanje tvoje osobne političke promocije, nego mora biti povezano sa planetom Zemljom. Drugim riječima, mora biti ostvarivo. Ako nije ostvarivo, onda nema smisla koristiti jednu inače dosta napaćenu zemlju, da bi se uhvatilo nešto političke podrške negdje. Pametnije je razmišljati o načinu na koji se stvarno može napredovati. Ja sam duboko uvjerena da svi ljudi u Bosni i Hercegovini individualno i grupno moraju se osjećati predstavljenima i moraju imati građanska prava i moraju imati politička prava.

• I ljudska prava.

– Ljudska prava su već viša škola, što bi se reklo. Za početak su ova formalna prava, koja su u temeljima države. Mislim da je to zaista interes i Bosne i Hercegovine. Ne mogu zamisliti da bi za Hrvatsku bilo dobro da neki ljudi nemaju prava zato što su etnički, ili po bilo kojem drugom kriteriju posebna grupa. Naravno, i u Hrvatskoj postoje ideje da bi to moglo tako biti, ali zaista je cijela moja politička karijera borba protiv toga da bi se ljudi diskriminirali u tom pogledu, bilo koje etničke grupe.

• Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba i počasni građanin Srebrenice, i prije nego je primio plaketu počasnog Sarajlije, odlukom Gradskog vijeća ostao je bez nje upravo zbog javno iznesenog mišljenja o trećem entitetu. SDA je zatražila isti scenarij i u Srebrenici: kako ste se Vi danas osjećali u Sarajevu? Kakve mi poruke na ovaj način šaljemo?

– Ja se zaista ovdje osjećam dobro, sve je uredu. Mislim da je taj čin u velikoj mjeri rezultat jedne predizborne atmosfere. Moram reći da mi se ta reakcija čini malo pretjeranom. Vi se možete ne slagati sa Milanom Bandićem i ja sam vjerojatno među ljudima koji se najčešće ne slažu sa Milanom Bandićem, ali zbog toga ne mislim da mu treba bilo što oduzimati. Ja mu nisam niti dala tu titulu, pa možda nemam pravo govoriti, ali zaista mi se čini da je to malo pretjerana reakcija, zato što čovjek naprosto ima pravo imati neko mišljenje. Nije to mišljenje obvezujuće, niti nikoga ni na šta prisiljava. Vi se možete sto posto ne slagati s tim mišljenjem, svejedno, ali ne vidim da je moguće zabraniti da čovjek ima mišljenje, pogotovo ako nikog ne ugrožava.

Preporučeno za vas:  Olakašat će i skratiti putovanje: Magistrala do Neuma za 18 mjeseci

• BiH, recimo nema mišljenje o Ukrajini zbog insistiranja SNSD-a i Milorada Dodika, koji zbivanja na Krimu koristi za najnovije prijetnje referendumom za otcjepljenje Republike Srpske. Očekujete li Vi ukrajinski scenarij u BiH?

– Neke stvari su slične u geopolitici i tržištu nekretnina, a to je lokacija, lokacija, lokacija. Dakle, to gdje ste locirani, ima vrlo veliki utjecaj na to što se može dogoditi. Vi znate gdje ste, a i to gdje ste se malo promijenili. Jer, u ovom trenutku vi ste na granici na kojoj niste bili ni prije cijelu godinu: na granici jedne države članice EU i druge dvije države koje pregovaraju o članstvu. To je promijenilo kontekst. Ja razumijem predizbornu atmosferu i sve ostalo, ali mora se voditi računa o kontekstu. To je otprilike isto da kažete sada ćete postati 51. članica SAD-a.

• Molim Vas, bilo je i takvih ideja.

– Da, da, ali se nešto nije uhvatila. Bosna i Hercegovina je tu gdje je. Okružena je sadašnjom ili izvjesno je sigurno budućom Europskom unijom. Prema tome, nema nekih petsto mogućnosti. Pripada u europsku familiju nacija, okružena je EU i kuda ćeš otići.

• Ovdje se nekako čini da smo baš sa Evropom u pat-poziciji: nedavno je i komesar Füle kazao kako je iscrpio sve mogućnosti. Koliko je Unija – prilično nejedinstvena i opterećena svojim problemima, uopće zainteresirana za Bosnu?

– Nitko se neće boriti za Bosnu ukoliko se BiH neće boriti sama za sebe. A to nije neko specifično pravilo koje važi samo za BiH. Hrvatskoj je krenulo na putu prema EU, kad nam je došlo konačno do glave da nam niko ne može pomoći ako prvo nismo u stanju bar malo pomoći sami sebi. S druge strane, u interesu je svih nas, uključujući i Hrvatsku, interes svih zemalja u regiji je miran život. A miran život znači stabilnost. I sa tog stanovišta interes je racionalnih zemalja u regiji da pomognu da se BiH tu stabilizira.

Važniji su izbori u BiH

Ova inicijativa je vezana za nekoliko pretpostavki: jedna je da države članice EU dobiju dojam da je ovdje moguće nešto postići. Poruka – vi ćete se angažirati, a na kraju ćete se utopiti u močvari i nećete uspjeti ništa pomaknuti s mjesta – neće nikoga motivirati da se ovdje angažira. Ovo nije dovoljno veliki problem – da tako kažem.

• Ali bi mogao biti.

– Mogao bi biti, ali kao što smo vidjeli na nekim drugim problemima, vrlo često se ne reagira dok problem ne postane vrlo veliki. To onda bude problem za sve, ali vjerujte najviše za one koji su tu. Dakle, interes je prvo BiH da se krene, da pokaže i državama članicama da može uspjeti. Ako bi morala ocjenjivati ovaj moment – države članice same od sebe neće se previše angažirati oko Bosne i Hercegovine.

• Hoće li na BiH utjecati izbori u Evropskoj uniji?

– Mislim da neće u nekoj značajnoj mjeri. Više će utjecati izbori u BiH, nego izbori u EU. Što se Europske unije tiče, spremnost država članica da se založe za jedan proaktivni stav prema BiH u velikoj mjeri će biti rezultat njihove procjene da li se nešto stvarno može napraviti ili ne. Ako misle da se ne može napraviti ništa, onda će se teško angažirati. Ako imaju osjećaj da se može, hoće i zato je naš zajednički interes da guramo prema tome da se faktički nešto može napraviti.

• Ovdje se nerijetko priziva upomoć Amerika. Očekujete li Vi značajniji američki iskorak prema Uniji, a posebno prema BiH?

– Mislim da to nije realno.

• Nedavno ste bili u Srbiji. Iako ste priznali kako ste zazirali od Vučića, rekli ste nakon susreta da ste prijatno iznenađeni?

– Sada mi se čini da je najvažnije da Srbija krene naprijed i kroz to će pomoći i regiji. Srbija je važna zemlja u regiji i što ona više napreduje na europskom putu – to je bolje. Moje je mišljenje da njegov vrlo dobar rezultat u velikoj mjeri proizlazi iz činjenice što je upravo u svoju politiku uveo normalizaciju odnosa sa Kosovom i europsku orijentaciju.

• Dao Kosovo, što bi se reklo?

– Što se toga tiče, Europljani bi rekli da činjenica na terenu pokazuju da je Kosovo posebna zemlja već 25 godina najmanje. Dakle, ta normalizacija odnosa sa Kosovom i proeuropska orijentacija Srbije je po mom mišljenju ono što je Aleksandru Vučiću donijelo taj rezultat. One njegove stare glasače nema ko drugi preuzeti, a ovo mu je donijelo neke dodatne glasače, kojima možda prije pet godina ne bi na pamet padalo da za njega glasaju. Ja mislim da je on veoma realan političar i da to vidi. Sa tog stanovišta, moj dojam je da će se on primarno baviti Srbijom i napretkom Srbije, što je dobro i za Srbiju i za regiju. Nije uvijek bio slučaj u Srbiji da se srpska politika bavi Srbijom.


Komentari

NAPOMENA!: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Bh-index portala. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Bh-index zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Bh-index nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.