Na lični poziv ove Putinove saradnice, Dragan Čović je u februaru 2020. godine bio u službenoj posjeti Moskvi, gdje se susreo sa Matvijenko.
Valentina Matvijenko, jedna od najbitnijih saradnica ruskog predsjednika Vladimira Putina, uputila je ove sedmice pismo “predsjedatelju Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Draganu Čović u kojem “apelira na zakonodavce u BiH da pažljivo i objektivno procjenjuju stanje oko Ukrajine”, piše portal “Istraga”.
“Poštovani gospodine Predsjedatelju! Vijeće Federacije Federalne Skupštine Ruske Federacije apelira na zakonodavce Bosne i Hercegovine da pažljivo i objektivno procijene situaciju oko Ukrajine.
Prosljeđujemo Vam materijale o situaciji u Ukrajini u razdoblju od 2014. godine do danas, koji sadrže podatke o krivotvorenju povijesti, ratnim zločinima i genocidu, diskriminaciji, kršenju temeljnih ljudskih prava, prvenstveno ruskog govornog stanovništva. Vlasti Ukrajine su tijekom osam godina sabotirale sporazum iz Minska, gazile slobodu govora i tiska, proganjale disidente i raspirivale gradanski rat. Istodobno, ukrajinske vlasti i popustljive zapadne zemlje organizirale su pravu informacijsku blokadu, sprječavajući međunarodnu zajednicu kako stvori pravu sliku o događajima koji su u tijeku. Očekujemo kako će proslijeđeni materijali omogućiti parlamentarcima da formiraju uravnoteženiju i nepristraniju poziciju, te da će istu prenijeti svojim biračima. Primite izraze mog dubokog poštovanja”, napisala je Matvijenko u dopisu Draganu Čoviću.
U prologu ovog akta nalazi se i dokument od 46 stranica u kojem ruska zvaničnica detaljno obrazlaže dešavanja u Ukrajini od 2014. godine, prebacujući krivicu za rusku agresiju na vlasti u Kijevu.
Da li će Dragan Čović ove materijale proslijediti u “parlamentarnu proceduru” još nije poznato. Ali iz ranijeg perioda je poznato da je lider HDZ-a BiH u dobrim odnosima sa Valentinom Matvijenko, predsjedicom Vijeća Federacije Federalne Skupstine Ruske Federacije. Na lični poziv ove Putinove saradnice, Dragan Čović je u februaru 2020. godine bio u službenoj posjeti Moskvi, gdje se susreo sa Matvijenko.
“Susret je obostrano ocijenjen vrlo korisnim za unapređenje bilateralnih odnosa i parlamentarne suradnje, osobito na razini gornjih domova koji imaju izraženu ulogu u jačanju demokracije i očuvanju vrijednosti društva”, saopćeno je tada iz Ureda predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragana Čovića.
Inače, neposredno prije posjete Rusiji, Dragan Čović je dao intervju za list Rossiyskaya Gazeta u kojem je govorio o ruskom uticaju u BiH.
“Uloga Ruske Federacije nezamjenjiva je i temeljna: ona uravnotežuje, stvara ravnotežu snaga u svijetu i ne može se izbjeći u rješavanju bilo kojeg međunarodnog problema. U isto vrijeme, Bosna i Hercegovina (BiH), za koju privilegija imati partnera Ruske Federacije, želi proširiti sveobuhvatnu suradnju s Moskvom, uključujući jačanje međuparlamentarne suradnje. Naši odnosi su, prema mom mišljenju, prijateljski. Karakterizira ih nepostojanje složenih i otvorenih pitanja. Međutim, stvarno gledajući stvari, unutar Bosne i Hercegovine trenutno ne postoji jedinstven pogled na provedbu vanjske politike. Stoga se kvarovi u komunikaciji ponekad događaju u našim bilateralnim odnosima, posebice zbog sankcija koje s vremena na vrijeme nameću razne institucije, primjerice Evropska unija. Kako u ovoj situaciji mi u BiH zauzimamo jedinstveno stajalište u odnosu na Rusku Federaciju? Moje je stajalište da BiH i Ruska Federacija trebaju proširiti sveobuhvatnu suradnju, uključujući jačanje međuparlamentarne saradnje. Vjerujem da je za Bosnu i Hercegovinu privilegija imati Rusku Federaciju kao partnera. Rusiju se neprestano optužuje zbog činjenice da njena politika ili diplomacija imaju vrlo jak utjecaj u Bosni i Hercegovini. I spreman sam reći da, nažalost, ovdje ima vrlo malo ruskog utjecaja. Zanima me postoji li barem jedna kompanija s kapitalom iz Ruske Federacije, ruskim investicijama, ili drugim vrstama aktivnosti, koje bi nas snažnije povezale. To nam je jako potrebno. Ruska Federacija je ogromno tržište, a mudra politika unutar BiH omogućila bi nam da to razaznamo, ne obraćajući pažnju na sankcije koje je uveo bilo tko i prepreke koje su stvorene”, kazao je Čović 10. februara 2020. godine.
Nakon što je Rusija u februaru dvijn godine kasnije započela agresiju na Ukrajinu, Čović je u Domu naroda BiH blokirao usvajanje rezolucija kojim bi se osudila ruska agresija, piše “Istraga”.