Čini se da se u Bosni i Hercegovini situacija smirila u subotu nakon trodnevnih nemira bez presedana koji su izbili zbog nezaposlenosti, političke paralize i korupcije, piše novinska agencija Reuters.
Reuters navodi da su svi gore navedeni razlozi vratili bolne uspomene na rat koji se u BiH vodio do 1992. do 1995. godine.
Manji protesti su se održali u prijestolnici Sarajevu i u Bihaću na sjeverozapadu zemlje, gdje su demonstranti bacali kamenje na kuću premijera kantonalne vlade. Ali, malo je naznaka da će se nemiri, u kojima je povrijeđeno na stotine osoba, od kojih su većina policajci, nastaviti.
U Tuzli, epicentru demonstracija, desetine osoba su pomogle u čišćenju otpadaka s ulica oko teško oštećene zgrade lokalne vlade.
– Drago mi je što smo to uradili – rekla je Sanela Fetić, nezaposlena 35-godišnjakinja koja je učestvovala u protestima i čišćenju.
– Sada ćemo ukloniti ovaj nered, kao što smo uklonili političare koji su bili odgovorni za izbijanje demonstracija – dodala je ona.
Nemiri su počeli u srijedu u Tuzli, kada su mirni demonstranti, koji su protestovali zbog zatvaranja fabrika u nekada naprednom industrijskom centru, postali nasilni, a do petka su se nemiri proširili na Sarajevo i druge gradove.
Godinama je strah od nastajanja sukoba spriječavao narod da se pobuni protiv loše situacije u kojoj se nalazi bh. ekonomija i nefunkcionisanja političkog sistema u kojem je moć podijeljena po etničkim linijama.
U Sarajevu, demonstranti su zapalili zgradu Predsjedništva BiH i sjedište Vlade Kantona Sarajevo, a dio državnog Arhiva je izgubljen u plamenu.
Predsjedništvo BiH, koje se sastoji od tri člana iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda, postao je simbol podjela i disfunkcionalnosti ove bivše jugoslovenske republike, piše Reuters.
Danas Sarajlije prolaze pored izgorene zgrade. Lomljenje stakla se može čuti dok prolazite okolnim ulicama, a stolice koje su demonstranti izbacivali dan ranije iz ureda u zgradi se nalaze polomljene na ulicama. Neke lokalne stanovnike su ove scene podsjetile na ratnu opsadu grada od snaga bosanskih Srba koji su ih 43 mjeseca bombardirali s okolnih brda pri čemu je život izgubilo više od 10.000 ljudi od 100.000 koji su živjeli u tom gradu tokom rata.
– Borim se da ne plačem. Prisjetila sam se ne tako daleke prošlosti – kazala je Enisa Šehić, 46-godišnja ekonomistica.
– Osjećam se kao da je ponovo 1992. godina – kazala je Amira Sadikovć, univerzitetska profesorice, dok su demonstranti oko nje gađali zgrade vlasti kamenjem, bocama i limenkama.
Sporazum kojim je rat okončan stvorio je visoko decentraliziran sistem vlasti, podijelivši zemlju na dvije autonomne republike udružene pod slabom centralnom vlasti. Jedna polovina, većinski bošnjačke i hrvatske federacije je dalje podijeljena u 10 kantona od kojih svaki ima svog premijera i kabinet ministara. Ovaj sistem je izuzetno skup i hrani mreže pokroviteljskih političkih stranaka od kojih niti jedna ne želi odustati od vlasti.
Nekadašnje zaraćene strane nemaju zajedničkih vizija za budućnost BiH.
Dok lideri Bošnjaka traže veću centralizaciju vlasti, hrvatski tvrdolinijaši traže formiranje vlastitog entiteta, a lider bosanskih Srba, Milorad Dodik, kaže da ne vidi uopće budućnost Bosne. I dok je vlast stalno podložna etničkoj politici, bh. ekonomija se bori za opstanak.
Više od jedne četvrtine radne snage u BiH je nezaposleno. Neuspjeh da se formira ustav koji bi omogućio da pripadnici naroda iz reda manjina dobiju funkcije na visoko rangiranim položajima u državnim institucijama, poput Predsjedništva, pauziralo je EU integracije ove zemlje.
Neke Sarajlije tvrde da je sila jedini jezik koji njihovi političari razumiju.
– Ovo se moralo dogoditi. Da su bili pametni, ne bi došlo do ovoga. Dio mene je bio tužan kad sam vidio šta se jučer dešava. Ali, onda opet pomislim:”Neka gori” – rekao je 56-godišnji Mirsad Dedović.
Sjedinjene Države, koje su isposredovale Daytonski mirovni sporazum iz 1995. godine, i Evropska unija, kojoj se BiH želi pridružiti, pokazale su se kao bespomoćne podsticanju podijeljenih političkih lidera na reformu i veću centralizaciju.
Nije poznato da li će nemiri imati veće političke posljedice ili da li će služiti kao poziv na buđenje za nacionalno liderstvo, piše između ostalog, agencija Reuters.
(Fena)