Projekt zapošljavanja mladih (YEP), koji se realizuje uz finansijsku podršku Švicarske agencije za razvoj i saradnju, objavio je rezultate anketiranja klijenata javnih službi za zapošljavanje.
Prema istraživanju provedenom na reprezentativnom uzorku u biroima za zapošljavanje Doboj i Novo Sarajevo, samo trećina od ukupnog broja prijavljenih nezaposlenih je aktivna u traženju zaposlenja, dok su dvije trećine nemotivirane ili nezainteresovane za pronalazak posla.
Naime, u Birou Doboj tek 26 posto anketiranih svakodnevno ili povremeno prati objavljene oglase i prijavljuje se na njih, dok je u Novom Sarajevu taj broj nešto viši i iznosi 41 posto, navode iz YEP-a.
Analiza starosne strukture ukazuje na zabrinjavajuće veliku neaktivnost osoba iznad 30 godina: u Doboju je čak 73 posto njih neaktivno, dok je u Novom Sarajevu taj postotak 53.
U Doboju je neaktivnost primjetna čak i među osobama u dobi do 30 godina i iznosi 57 posto, dok je u Novom Sarajevu njihova neaktivnost na razini od 29 posto.
Pored podataka o rijetkom prijavljivanju na objavljene oglase, na neaktivnost značajnog broja nezaposlenih ukazuju i podaci o malim procentima osoba koje su u posljednjih 12 mjeseci pohađalE kurseve s ciljem unapređenja vlastitih znanja i vještina (samo šest posto u Doboju i 13 posto u Novom Sarajevu,) kao i skoro zanemarljivi procenti osoba koje su bile uključene u volonterski rad (tri posto u Doboju i sedam posto u Novom Sarajevu).
Rezultati istraživanja ukazuju da je zadovoljstvo klijenata javnih službi za zapošljavanje na relativno zadovoljavajućem nivou.
U Novom Sarajevu je 39 posto korisnika zadovoljno pruženom uslugom, dok je 34 posto njih indiferentno, ali i dalje se ne izjašnjavaju kao nezadovoljni.
U Doboju je brojka zadovoljnih natpolovična i iznosi 53 posto, dok je broj neodlučnih 28 posto.
Ova ocjena je, međutim, usko vezana za očekivanja nezaposlenih od službe, a istraživanje ukazuje da su korisnici usluga službi dominantno koristili samo tri usluge: osiguranje prava na zdravstveno osiguranje, izdavanje potvrda, zahtjeva i ostala administracija, te novčane naknade.Stoga se može zaključiti da klijenti zadovoljstvo iskazuju pruženim administrativnim uslugama.
Zaključci istraživanja podvlače potrebu proširivanja usluga javnih službi za zapošljavanje, posebno u smjeru uspostavljanja kvalitetnog savjetodavnog rada sa nezaposlenim osobama, te na aktivan rad sa poslodavcima, kako bi službe za zapošljavanje postale efikasnije u svom osnovnom mandatu – posredovanju pri zapošljavanju.