Petak, 14 svibnja, 2021

Sarajevo će se širiti ka Visokom i Mostaru

Nemojte propustiti

U projekciji stanovništva, polazeći od pretpostavki da će preovladavati usporeniji rast prirodnog priraštaja, da će se stopa mortaliteta povećavati, da će biti nastavljen proces starenja stanovništva…, Kanton Sarajevo, na površini od 1.268,5 kilometara kvadratnih, u 2023. godini imat će 442.000 stanovnika.

alija behmen6Broj stanovnika će rasti prosječno godišnje po stopi od 0,5 posto i bit će povećan za oko 40.000 u odnosu na 2003. Posmatrajući po općinama, blagi porast stanovništva očekuje se u Starom Gradu, Centru, Novom Sarajevu i Novom Gradu, dok će u ostalim općinama Kantona rast stanovništva biti intenzivniji, posebno u Trnovu, Ilidži, Ilijašu i Hadžićima, s obzirom na raspoložive prostorne mogućnosti i pravce razvoja: Vogošća – Ilijaš prema Visokom te Hadžići – Pazarić – Tarčin prema Mostaru.

Navedeno je to u Prostornom planu Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. Planom, koji je urađen 2006. godine, projicirano je da će 2023. godine 96,8 posto stanovništva biti gradsko, urbano. Tim dokumentom, kao strateška opredjeljenja razvoja Kantona zacrtani su ciljevi da grad bude metropola i značajan centar jugoistočne Evrope te ambijent unosnog poslovanja i ugodnog življenja.

– Budući razvoj stanovanja ne podrazumijeva prostorno širenje, nego razvoj u smislu podizanja kvaliteta stanovanja u svim segmentima, kako zatečenog stambenog fonda tako i pojedinih naselja u cjelini. Na području grada osnovu za razvoj funkcije stanovanja čine aktivnosti na sanaciji, rekonstrukciji i revitalizaciji najvećeg broja postojećih naselja – navedeno je u ovom dokumentu, u kojem je predviđeno intenzivnije korištenje zemljišta za stambenu izgradnju na području Hadžića, uključujući Tarčin i Pazarić.

Navedeno je, također, da i Vogošća raspolaže značajnim površinama koje se mogu koristiti za potrebe stanogradnje.

Planirani razvoj trebao bi se bazirati i na uključenju željeznice u sistem javnog prijevoza putnika, kao i transformaciji postojećeg tramvajskog u sistem lakošinskog prijevoza putnika. Između ostalog, planira se proširenje tramvajske mreže do Dobrinje i Hrasnice s planiranim vezama za povezivanje preko Lukavice do Maridvora, kao i znatno proširenje trolejbuskih linija.

Na molbu da s nama podijeli viziju Sarajeva u budućnosti, aktuelni gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen izrazio je uvjerenje da će se glavni grad BiH ponositi brojem zaposlenih.

– Sarajevo ima potencijale. Smatram da će privredna infrastruktura omogućiti ulaganje u grad. Mislim da će kultura, umjetnost, sport… biti razvijeni, a sve radi stvaranja prave evropske metropole – kazao je Behmen.

Dodao je da će Prostorni plan najvjerovatnije doživjeti određene korekcije kada su u pitanju saobraćajnice, koje su, prema njegovom mišljenju, jedna od najslabijih karika u Sarajevu. Naglasio je i da je prije nekoliko mjeseci donesena Strategija razvoja grada.

Na plivanje u Hadžiće i Ilijaš, nova skijališta i sportske zone

Očekuje se da će u Kantonu Sarajevo u 2023. najmlađe stanovništvo živjeti na lidži, u Ilijašu, Vogošći i Hadžićima, a da će stariji od 65 godina najviše živjeti u općinama Novo Sarajevo, Centar, Trnovo, Novi Grad i Stari Grad.

Na području Hadžića planiran je razvoj banjsko-rekreativnog turizma na lokalitetu Suhodola, a na području Ilijaša razvoj banjsko-zdravstveno-rekreativnog turizma na lokalitetu Podlipnik.

Do 2023. Bjelašnica bi trebala proširiti mogućnosti za razvoj vertikalnog transporta na područje Grkarice i otvariti nove skijaške staze na tom lokalitetu te povećati broj smještajnih kapaciteta. I u Trnovu, na lokalitetu Prečkog polja i Trebečajskog potoka, planirana je sportsko-rekreativna zona, kao i na lokalitetu Šakota.

Trebević, kako je zamišljeno planom, za 10 godina trebao bi biti sankaški centar jugoistočne Evrope, uz rekonstrukciju postojeće infrastukture i obnavljanje bob-staze. I u Hadžićima je planirana izgradnja skijališta.

(Dnevni avaz)

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Nedeljko Čubrilović uzvraća Bakiru Izetbegoviću: “Da li je rješenje to što SDA predlaže, da smo genocidaši, da smo genocidna tvorevina…”

Na upit da li očekuje da zakon o zabrani negiranja genocida biti nametnut do kraja mandata Valenzina Inzka, Čubrilović...

Možda vas zanima i ovo