Visoki predstavnik kaže kako je broj Hrvata u BiH manji u odnosu na broj Srba i Bošnjaka, ali naglašava da i oni po Dejtonskom sporazumu imaju pravo na zastupljenost.
Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, govorio je o izmjenama Izbornog zakona BiH, temi koja je prije nekoliko sedmica bila glavni politički događaj u našoj zemlji.
Nakon što je Schmidt nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona situacija se, čini se prividno, ipak malo smirila.
I sam Schmidt je najavio da bi političke izmjene Izbornog zakona mogle biti nametnute već u septembru, ukoliko ne dođe do dogovora između domaćih političkih predstavnika.
On kaže kako je broj Hrvata u BiH manji u odnosu na broj Srba i Bošnjaka, ali naglašava da i oni po Dejtonskom sporazumu imaju pravo na zastupljenost.
– Broj Hrvata u BiH mnogo je manji nego pripadnika drugih zajednica, ali prema Daytonskom sporazumu, koji je temelj moga rada, i ova zajednica ima pravo na političku odgovornost i zastupljenost. Zato nam ne ostaje ništa drugo nego da napravimo taj malo neugodan korak ili da krenemo neugodnim putem da razlikujemo očekivanja od realnosti. Da razlikujemo tvrdnje od realnosti i da jednostavno krenemo tim putem dogovora, rekao je Schmidt.
Ističe kako se za njega ne može reći da podliježe pritisku i poručuje da se i ostale presude, osim slučaj Ljubić, moraju provesti.
– Optuživali su me da se bavim samo slučajem “Ljubić”. Naravno da se i druge presude moraju provesti. Ali, mislim da se to mora napraviti zajedničkom snagom politički odgovornih osoba ovdje. Tamo gdje mi možemo pomoći, pomoći ćemo. Kada je u pitanju pritisak, u BiH pritisci dolaze sa svih strana, a ljudi, narodi kažu mi“, gospodine Schmidt, samo nastavite gdje ste počeli. Ja im kažem da ću tako i raditi te im zahvaljujem na povjerenju. Za mene se ne može reći da podliježem pritiscima i da popuštam. Ali, neću biti dio izborne kampanje. Ovdašnji političari odreda su zgriješili po tom pitanju. Pomalo sam razočaran što se reduciraju teme koje se nameću. Nisam još nikoga čuo, primjerice, da kaže – hajdemo mi u Federaciji BiH napraviti dogovor kako bi se stvari pokrenule. Za tih šest tjedana želim ih dovesti dotle upravo kako bih dobio odgovor na ovo pitanje. A ne da nakon jednog takvog sastanka bilo tko ode i kaže – ja sam pobijedio ili izgubio. Ovdje apsolutno nije riječ o tome, kazao je on u intervjuu za Večernji list BiH.
Govoreći o Dejtonskom mirovnom sporazumu, Schmidt je rekao da je on temelj Bosne i Hercegovine te da ne smatra kako je našoj državi potreban Dejton 2.
Kaže kako je ova situacija u BiH nepoznanica za Europsku uniju.
– Ne smatram da nam je potreban Dayton II. Prije mislim da nam iz naroda trebaju izmjene Ustava. Europska unija niz je godina teško prihvaćala da BiH nije poput drugih zemalja. Naravno da se jako dobro sjećam onih pitanja kada su Hrvatska ili Slovenija primljene u EU. U Sloveniji se postavljalo pitanje o zaštiti manjina, ali ona nisu imala tu težinu kao što u BiH imaju pitanja koja se stalno otvaraju. Ova situacija, kakva je u BiH, za EU je jednostavno nepoznanica. Kada sam se nakon referenduma u BiH 1992. vratio kući i kada je došlo do blokade koju su tada organizirali Srbi, vodio sam razgovor s Ottom von Habsburgom. Tada smo razgovarali upravo o tome da ovdje u BiH nije riječ o većini i manjini, nego da u zemlji imamo tri zajednice, tri konstitutivna naroda i da je to pitanje koje je mnogo složenije nego kada imate manjinu i većinu ili zaštitu manjinskih skupina. Zbog toga nam neće pomoći nikakva konferencija, ni na Brijunima ili u Daytonu. Mislim da moramo uz pomoć europskog duha ovdje završiti posao. A to ne znači da ja neću koristiti svoje ovlasti. Dok mi dotle stignemo, sigurno ću ih koristiti, kazao je visoki predstavnik, smatra Schmidt.
Kada je riječ o Dodikovoj politici separatizma, visoki predstavnik poručuje da lider SNSD-a treba znati da bilo koji pokušaj “izlaska iz dejtonske BiH” neće proći bez reakcije.
– Ne čini mi se da on ne primi na znanje kada mu nešto preporučim. Svojedobno mi je ponudio da popijemo po jednu šljivovicu, a ta boca i dalje je otvorena. Popit ćemo je tek kada se posao završi, kaže Schmidt.
Komentarisao je Schmidt i nedavnu prepisku sa predsjednikom FBiH Marinkom Čavarom, a koja se tiče imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH.
– Gospodina Čavaru sada treba pustiti da uradi svoj posao. Nisam, međutim, vidio da on to radi konstruktivno. Sljedećih tjedana moći ćemo razgovarati jedan s drugim. Sada mi nije stalo da “lete glave”. Zapravo, želim da glave počnu raditi. Zato su plaćeni, a ne da prave blokade. Svako je dobio priliku. Ima je i gospodin Čavara, poručio je on.