Zaključak broj sedam je možda i najjasniji. Ili Herceg-Bosna ili Izborni zakon i konzumacija političkih prava.
Nevladina organizacija Hrvatski narodni sabor, koja okuplja više stranaka hrvatskog naroda, među kojima je i HDZ BiH, sutra će na zasjedanju razmatrati sedam zaključaka koje je danas usaglasilo Predsjedništvo HNS-a.
Kako javlja portal blizak HDZ-u bild.ba, u prvom zaključku HNS ocjenjuje “kako je pregovarački tim HNS BiH u dosadašnjim pregovorima dosljedno provodio utvrđeni pregovarački okviri Sporazum iz Mostara od 17. juna 2020. godine o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH i ograničenim izmjenama Ustava BiH, posebno u dijelu koji se odnosi na legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim razinama vlasti.”
Drugi zaključak HNS-a tiče se odluke Ljubić i nepostojanja uvjeta za održavanje izbora.
“Hrvatski narodni sabor potvrđuje da se nisu stekli formalno-pravni uvjeti za održavanje Općih izbora 2022. Postojeći Izborni zakon nije usklađen s Ustavom BiH i antidaytonski je. Njegovim izmjenama treba omogućiti provođenje odluke Ustavnog suda BiH U-23/14 i svih presuda Europskog suda za ljudska prava”, piše u zaključku HNS-a broj dva.
U zaključku broj tri HNS ističe da je spreman i dalje pregovarati oko Izbornoga zakona:
“Hrvatski narodni sabor je spreman nastaviti pregovore oko izmjena Izbornog zakona i ograničenih ustavnih izmjena, na tragu već usuglašenih izmjena Ustava BiH s Venecijanskom komisijom i predstavnicima međunarodne zajednice kako bi se stvorili preduvjeti za održavanje Općih izbora”, kaže se.
Četvrtim se zaključkom sve probosanske i probošnjačke stranke karakterizira kao uzurpatore hrvatskih političkih prava.
“Sve političke aktere koji blokiraju provođenje Sporazuma iz Mostara i time onemogućavaju hrvatskom konstitutivnom narodu legitimno predstavljanje u Domovima naroda i Predsjedništvu BiH, Hrvatski narodni sabor smatrat će uzurpatorima hrvatskih političkih prava te ugrozom nacionalnih interesa i političkog subjektiviteta Hrvata u BiH. Takvi politički subjekti i akteri nisu i neće biti politički partneri HNS-a BiH”, stoji u četvrtom zaključku.
Peti zaključak se tiče CIK-a BiH.
“Hrvatski narodni sabor smatra da je Centralna izborna komisija uspostavljena izvan zakona i predviđenih procedura te kao takvo nema ovlasti zakonodavca. Na pokušaj raspisivanja Općih izbora kao neustavan i antidaytonski čin bez dogovorenih izmjena Izbornog zakona, Hrvatski narodni sabor će pozvati svoje članice da se suprostave svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima”, navodi se.
Šesti zaključak navodi sljedeće: “Hrvatski narodni sabor će dosljedno poštivati postojeći ustavno-pravni poredak BiH koji su utvrdili Hrvati, Bošnjaci i Srbi kao tri ustavno jednakopravna konstitutivna naroda, sve do trenutka kada inicijative za izmjenu Ustava BiH i njenih zakona ne naruše takve odnose na štetu hrvatskog konstitutivnog naroda”.
Zaključak broj sedam je možda i najjasniji. Ili Herceg-Bosna ili Izborni zakon i konzumacija političkih prava.
“Hrvatski narodni sabor obvezuje svoje članice da ukoliko ne budu mogli u cjelosti ostvariti svoja konstitutivna prava na legitimno predstavljanje i ustavnu jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda zajamčena Daytonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, da pokrenu pravne i političke procedure za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH kojom će osigurati potpunu ustavnu jednakopravnost tri konstitutivna naroda”, zaključuje se u sedmom te posljednjem zaključku HNS-a za subotnje zasjedanje.
Podsjećamo da smo tokom proteklih dana čuli i drugačija mišljenja od onih koje je iznio HNS, pa tako iz HSP-a BiH poručuju da je bojkot izbora loš i da HNS ne može utjecati na sve Hrvate u BiH.