Subota, 27 studenoga, 2021

“Sejdić i Finci”: Većina mjera iz Brisela ostala na papiru

Nemojte propustiti

Sastanak u Briselu (Foto: Arhiv)
Sastanak u Briselu (Foto: Arhiv)

Od deset mjera i zahtjeva navedenih u zaključcima ministara spoljnih poslova iz marta 2011. godine u Briselu prema BiH, koji se smatra najvažnijim evropskim samitom o BiH poslije samita u Solunu iz 2003. godine, u potpunosti su realizovana dva zahtjeva i jedna mjera.

Institucije BiH uspjele su samo usvojiti Zakon o državnoj pomoći i Zakon o sprovođenju popisa stanovništva, a od najavljenih mjera realizovano je spajanje Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU, koji se u to vrijeme nalazio pod kapom visokog predstavnika.

Podsjećamo, Savjet EU je još tada tražio “hitno rješenje” za presudu “Sejdić i Finci”, a najavljivao je moguću primjenu sankcija, odnosno “restriktivnih mjera” prema nekooperativnim političarima, koje je predložila Ketrin Ešton, šef Evropske službe za spoljnu politiku.

Sankcije bi, prema njenom prijedlogu, uključivale moguće zamrzavanje imovine političara koji blokiraju procese u inostranstvu, zabranu putovanja i druge mjere. U zaključcima je najavljena i mogućnost izmještanja OHR-a iz BiH, kao i rekonfiguracija međunarodnog prisustva u BiH.

Iako je u međuvremenu usvojen zahtjev koji je tada postavljen za uspostavljanjem vlasti na državnom nivou, može se reći i da je ova mjera usvojena tek polovično, s obzirom da je u međuvremenu bilo nekoliko rekonstrukcija Savjeta ministara BiH koje su izazivale krize u funkcionisanju izvršne vlasti.

Zanimljivo je, takođe, i da je tog marta traženo da se usvoje izmjene Ustava BiH radi jačanja državnih institucija.

“Savjet EU naglašava važnost poboljšanja i ojačavanja efikasnog funkcionisanja državnih institucija koje uključuju i neminovne ustavne promjene. BiH mora biti u poziciji da usvaja, implementira i primjenjuje zakone i propise EU”, navodi se u martovskim zaključcima.

U međuvremenu se, po svemu sudeći, od ovog zahtjeva odustalo, a prevladao je stav da se umjesto dubljih ustavnih promjena uspostavi mehanizam koordinacije entitetskih i državnih institucija po evropskim pitanjima, a u skladu sa trenutnim nadležnostima.

Umjesto premještanja OHR-a, došlo je do potpunog ukidanja Evropske policijske misije u BiH i smanjenja obima EUFOR-a, a bh. političari i institucije nisu ispunili preostale uslove i ciljeve za zatvaranje OHR-a, koji se odnose na rješenje pitanja vojne i državne imovine.

Komentarišući ovo, Lazar Prodanović, poslanik SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH, ističe da bi eventualan dogovor o odluci “Sejdić i Finci” i mehanizma koordinacije sve relativizovao i doveo do drugačijeg gledanja na evropski angažman u BiH.

Ističe da bi eventualne sanckije bile kontraproduktivna mjera, jer bi se, kako smatra, EU postavila u situaciju da dovede u pitanje demokratsko odlučivanje unutar BiH, posebno u svjetlu predstojećih izbora.

“Ali, evidentno je da je prisutan jedan vid sankcija prema BiH, jer imamo ukidanje instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) i njihovo preusmjeravanje ka drugim zemljama”, rekao je Prodanović.

Senad Šepić, poslanik SDA u Parlamentarnoj skupštini, smatra da je međunarodna zajednica, pa i sama EU, svjesna svoje odgovornosti za stanje u kojem se BiH nalazi.

“Vjerujem da su i oni svjesni da će oni postepeno ulaziti u drugu fazu, u kojoj će se na drugačiji način odnositi prema političarima i da će ih na neki način tjerati da se brže i efikasnije angažuju na evropskim zadacima”, naveo je Šepić.

On je rekao da su dosadašnje sankcije kroz ukidanje IPA dovele do kažnjavanja građana, a ne odgovornih političara.

“Vjerujem da će oni u narednom periodu direktnije označavati one koji su odgovorni za zastoje. Lično mislim da je to ispravnije nego kažnjavati građane”, ocijenio je on.

Enver Kazaz, analitičar i profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, ocjenjuje da je najveći problem nedostatak dosljednosti i konzistentnosti koji nije prisutan samo u evropskoj politici, nego i mnogo šire.

“BiH se nalazi u haosu, kojem su u dobroj mjeri doprinijeli predstavnici međunarodne zajednice, jer su u jednom periodu vodili jednu vrstu politike, a onda poslije neku sasvim drugu”, zaključio je on.

Zaključci iz marta 2011.

1. Formiranje vlasti na svim nivoima

2. Rješenje za presudu “Sejdić i Finci”

3. Usvajanje Zakona o državnoj pomoći

4. Usvajanje Zakona o popisu

5. Dokaz da se usvojeni zakoni i primjenjuju

6. Izmjene Ustava BiH za efikasniju državu

7. Spajanje specijalnog predstavnika EU i Delegacije EU

8. Moguća upotreba sankcija prema nekooperativnim političarima

9. Ispunjavanje uslova i ciljeva za zatvaranje OHR-a

10. Moguće izmještanje OHR-a iz BiH

(Nezavisne)

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Gorica Dodik poručila Drašku Stanivukoviću: Doći će snimak na red

"Termin rušenja 'Kajak terase' je subota u 15 sati. Naša misija je vratiti našim građanima i Banjoj Luci sve...

Možda vas zanima i ovo