Četvrtak, 25 travnja, 2024

Ševalu ne daju rodni list jer “nacionalnost Bosanac ne postoji”

Preporučeno

Iz službe za matične knjige u Brčko distriktu nisu odgovorili na upit RSE o detaljima razloga osporavanja Memićevog rodnog lista.

Bošnjak, Srbin, Hrvat, Rom, Nijemac. To su samo neke od opcija između kojih je mogao birati Ševal Memić iz Brčkog, upisujući svoju nacionalnu pripadnost u matičnu knjigu rođenih.

Ovaj 67-godišnjak koji je rođen u Brčkom, te je cijeli život proveo u tom gradu na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, odlučio je, pak, da se izjasni kao Bosanac.

On je 2019. godine matičnom uredu podnio pisani zahtjev za upis nacionalne pripadnosti u matičnu knjigu rođenih, što mu je i odobreno.

Situacija se mijenja u februaru ove godine, kada je zatražio novi primjerak rodnog lista i kada mu je rečeno da došlo do greške i da “nacionalnost Bosanac ne postoji”.

“Kažu, matičarka napravila grešku i ne mogu mi izdati rodni list. Mogu preporaviti da sam Bošnjak, neki drugi konstitutivni narod, ili nacionalna manjina. Odgovorio sam da ne treba nikako i da se neću odreći svog identiteta”, priča Ševal za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Bosna i Hercegovina nema državni zakon o matičnim knjigama, nego je ova oblast u nadležnosti dva bh. eniteta, Federacije BiH i Republike Srpske, te Brčko distrikta kao zasebne administrativne jedinice u BiH.

Prema važećim zakonima o matičnim knjigama građani imaju mogućnost da u rodne listove upišu nacionalnost, ali to nije obavezna rubrika.

Zakoni omogućavaju roditeljima da upišu nacionalnu pripadnost djeteta, koja se može promijeniti po stjecanju punoljetnosti.

Rubrika o nacionalnoj pripadnosti, također, može ostati neispunjena, ili na pisani zahtjev, naknadno upisana.

Ustav BiH prepoznaje tri konstitutivna naroda (Bošnjak, Srbin, Hrvat), te pripadnike “Ostalih” i građane Bosne i Hercegovine. Međutim, ne precizira ko čini “Ostale” niti daje precizna objašnjenja o tome ko su građani BiH.

MEMIĆ: “ŽALIT ĆU SE”

Ševal iz Brčkog je, početkom februara, pozvan na usmenu raspravu, kojoj su prisustvovali pravnici iz matičnog ureda.

U zapisniku, u koji je RSE imao uvid, navedeno je da je rasprava organizirana u predmetu “ispravke greške upisane nacionalnosti Bosanac u matičnu knjigu rođenih”.

“Nacionalnost Bosanac ne postoji, te je potrebno donijeti rješenje o brisanju nacionalnosti”, zaključuju predstavnici matične službe u zapisniku.

Iz službe za matične knjige u Brčko distriktu nisu odgovorili na upit RSE o detaljima razloga osporavanja Memićevog rodnog lista.

“Pozivaju se na Ustav, a u njemu nisu navedene nacije, nego narodi. Narodi ne mogu biti nacije. Ako kažu da se mora brisati, pisat ću žalbu i idem na sudove sve do Strazbura”, ističe Memić.

Upravo se čita:  Osim Selmanovića i Memije: Hapse se specijalci FUP-a koji su čuvali Edina Gačanina u Sarajevu, privodi se i visokopozicionirani šef policije!?

Kao dokaze za opravdanost svog zahtjeva, matičnoj službi dostavio je nekoliko rodnih listova stanovnika oba bh. entiteta, kojima je u rubrici nacionalnost upisano “Bosanac”.

“Bosanstvo je za mene garant opstanka BiH, jer drugi se bore samo za vlastite teritorije. Bošnjaci, Hrvati i Srbi imaju vlastite teritorije i hoće da budu apsolutni vladari”, kaže Ševal.

Ustav BiH garantira građanima pravo na nacionalno izjašnjavanje, što podrazumijeva i promjenu nacionalne pripadnosti, navode iz Insitucije Ombudsmena za ljudska prava u BiH.

Ombudsmeni podsjećaju da Ustav i zakoni u BiH ne propisuju način na koji se utvrđuje nacionalna ili etnička pripadnost pojedinom narodu ili nacionalnoj manjini.

Također ističu da ne postoji osnova da bilo koje tijelo u BiH utvrđuje validnost nacionalnog opredjeljenja.

RAZLIČITE PRAKSE

Vođenje matičnih knjiga u nadležnosti je općinskih i gradskih matičnih službi, koje različito postupaju kada je u pitanju upisivanje nacionalnosti u rodne listove.

Tako za pojedine matične urede upisivanje bosanskohercegovačke nacionalnosti nije sporno, dok u drugima inzistiraju na izboru između jednog od tri konstitutivna naroda ili neke od nacionalnih manjina u BiH.

“Ljudi podnesu zahtjev da im se upiše Bosanac, Bosanac i Hercegovac, Čeh ili Poljak, onako kako se osjećaju. Zakoni ne određuju da se u tu rubriku moraju striktno upisivati konstitutivni narodi. Nacionalnost može upisati svaka osoba, a nigdje se ne kaže koja”, navode za RSE u matičnom uredu u Travniku.

Na upit da li je u kategoriju nacionalnosti u rodnom listu moguće upisati bosanskohercegovačku nacionalnost, u matičnom uredu u Mostaru su rekli da to nije moguće.

“Ne, to može biti samo Bošnjak, Hrvat, Srbin ili ‘Ostali’. Nisam sigurna”, navela je kratko u telefonskom razgovoru za RSE službenica ovog ureda.

Kada je u pitanju Banja Luka, na području eniteta Republika Srpska, u jednoj od matičnih službi tvrde, također, da “ta nacionalnost nije opcija”.

“Postoji srpska, hrvatska i bošnjačka nacionalnost. Čini mi se da je bila i romska. Ali, ne postoji bosanska da se kaže”, ističu iz ovog ureda za RSE.

Asim Mujkić, profesor na Fakultetu poličkih nauka u Sarajevu, podsjeća da sloboda izjašnjavanja predstavlja elementarno ljudsko pravo. Kršenje tog prava je, kako kaže, svojstveno samo “režimima sa velikim demokratskim deficitom”.

“U identitetskom smislu jako je nepristojno građaninu ove zemlje nametati kako mora da se izjasni”, ističe on za RSE.

Upravo se čita:  Schmidt o eventualnim izmjenama Izbornog zakona: Vlast treba preuzeti odgovornost

SLUČAJ ŠALAKA

Javnu diskusiju o upisivanju bosanskohercegovačke nacionalnosti u rodne listove pokrenuo je 2014. godine slučaj Kemal Šalaka iz Sarajeva.

Šalaka se sa ovim problemom suočio kada je pokušao upisati sina u matičnu knjigu rođenih. Tada je i njemu rečeno da u dječakov rodni list ne može biti upisano da je Bosanac.

“Rekao sam, izvini molim te, kako u Bosni ne može Bosanac. Oni su mi ponudili Bošnjak, Srbin, Hrvat ili ‘Ostali’, ali ja sam ponavljao to nije nacionalnost nego etnička pripadnost”, ističe Šalaka.

Angažirao je advokata, a uslijedio je postupak u kojem se, među ostalim, tražilo mišljenje ministarstava unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Federacije BiH. Nakon osam mjeseci u dječakov rodni list upisana je bosanska nacionalnost.

“U MUP-u su tada rekli da Bosanci ne spadaju u katagoriju ‘Ostalih’, jer su tu nacionalne manjine. Pošto Bosanci nisu ni manjine, ljudi su rekli matičnom uredu: ‘Upišite kako je čovjek tražio, jer nema zakonskih prepreka‘”, prisjeća se Šalaka.

Ista nacionalnost je nakon toga upisana u rodne listove i ostalih članove porodice Šalaka.

“Mi nismo ‘Ostali’, rođeni smo ovdje i ne treba neko govoriti šta smo. Kao neko ko je branio ovu državu 90-ih, nisam se borio za Bošnjake, niti sam ikad pristao da se tako izjašnjavam”, kaže on.

“BOSANACA I HERCEGOVACA NEMA NIGDJE”

Jakob Finci, predsjednik je Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine, koja je jedna od 17 priznatih nacionalnih manjina u BiH.

Nacionalne manjine svrstane su u kategoriju “Ostali”, a u njoj su, uz Jevreje, još Albanaci, Crnogorci, Česi, Italijani, Jevreji, Mađari, Makedonci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci i Ukrajinci.

Njihova prava tretira Zakon o zaštiti prava nacionalnih manjina u BiH.

Finci za RSE kaže da jedan od ključnih problema predstavlja to što Ustav nije jasno precizirao ko su “Ostali”.

Ističe da građani koji se izjašnjavaju kao Bosanci i Hercegovci nisu svrstani ni u tu kategoriju, niti su nacionalne manjine.

“Sada to postaje problem, jer ima cijeli pokret za dobijanje bosanskohercegovačke nacije, koji je sve jači. Nešto po tom pitanju trebati uraditi. Čini mi se da ih sada nema nigdje”, kaže on.

KAKVI SU REZULTATI POPISA?

Prema rezultatima popisa iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini je živjelo 3.531.159 stanovnika. Njih 15,43 posto izjasnilo se Hrvatima, 50,11 posto Bošnjacima, te 30,78 posto Srbima.

Nešto manje od tri posto pripadnici su 17 nacionalnih manjina u BiH i drugih etničkih skupina.

Upravo se čita:  ABC News: Izrael napao ciljeve u centralnom dijelu Irana

Bosancima se izjasnilo 37.110 osoba, dok je njih 11.406 u kategoriji navelo da su Bosanci i Hercegovci. Nešto manje od 500 ih se izjasnilo da su Hercegovci, dok se manji broj izjasnio kao građani BiH.

“Na popisu su se ljudi svakako izjašnjavali. Ne može država, niti bilo ko drugi za nekog govoriti kako treba da se osjeća ili izjašnjava. Sad imate apsurd da ljudi koji osjećaju pripadnost nekoj grupi, samo zato što se ne nalaze na spisku, ne mogu biti priznati”, kaže Mujkić.

Nedim Ademović, ekspert za ustavno pravo, kaže za RSE da je Ustavni sud BiH, tumačeći Ustav prije 15 godina, jasno istaknuo da Ustav nalaže ravnopravnost svih naroda i građana u BiH.

“Sve opštine koje ne dozvoljavaju da matičnim knjigama evidentiraju ‘Ostali’, uključujući Bosance, ili Bosance i Hercegovce, čine diskriminaciju”, kaže on.

Cijela priča, kako upozorava, ima politički aspekt. Cilj je, ističe, da se dokaže da su konstitutivni narodi etničke zajednice, koje imaju “kvalitet nacija i da samo one imaju pravo da se upisuju”.

“Takav sukob politika se prenosi i na pitanje matičnih evidencija i to je razlog zašto se Bosancima ne dozvoljava da nađu svoje mjesto u matičnim knjigama”, ističe on.

ŠTA JE RJEŠENJE?

Ademović ističe da slučaj u kojem je Kemal Šalaka iz Sarajeva “pobijedio” matični ured i upisao djetetu nacionalnost Bosanac, treba biti takozvani precedentni slučaj.

“U uređenim državama, kad se desi takav precedentni slučaj provode ga na svim nivoima i ne morat se voditi postupak u svakoj općini. Jedino u BiH se zvanično, politički, pokušava nametnuti osiromašivanje i reduciranje identiteta građana”, ističe on.

Ademović rješenje vidi u tome da se u matičnim evidencijama uvede “dvostruko izjašnjavanje”, odnosno odvojeno izjašnjavanje za nacionalnost i etničku pripadnost.

Nacionalnu ravnopravnost i jednaka ljudska prava, konsititutivnim narodima, “Ostalima” i građanima, formalno predviđaju i ustavi dva bh. entiteta.

No, u praksi ravnopravnost nikada nije zaživjela, te su konstitutivni narodi u odnosu na ostale, privilegirani u mnogim oblastima, a prilikom zapošljavanja u javnim službama se “vodi računa” o nacionalnom balansu.

SKORO 400 PRESUDA PROTIV BIH ZBOG KRŠENJA LJUDSKIH PRAVA

Pored toga, BiH već 14 godina nije provela ni presudu Evropskog suda za ljudska prava kojom joj je naloženo da dozvoli kandidiranje pripadnicima “Ostalih” u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamenta BiH, gdje se biraju isključvo predstavnici tri konstitutivna naroda.

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

Pogledajte kako je letio njemački vojni avion iznad BiH

Ministarstvo odbrane i Oružane snage Bosne i Hercegovine će, u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova, Ministarstvom komunikacija i transporta...

Još vijesti za vas