Na Drini ćuprija, za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu bila je posljednja životna stanica za Bošnjake u Višegradu, odakle su ih pripadnici vojske RS-a strijeljali, a tijela bacali u rijeku Drinu.
Veći broj navijača Fudbalskog kluba Crvena zvezda danas je u Višegradu napravio bakljadu, čime su obilježili neustavni dan RS.
Sramni čin bakljade na mostu Mehmed-paše Sokolovića budi bolne uspomene svih onih koji su preživjeli pokolj u Višegradu. Na Drini ćuprija, za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu bila je posljednja životna stanica za Bošnjake u Višegradu, odakle su ih pripadnici vojske RS-a strijeljali, a tijela bacali u rijeku Drinu.
“U naručju je držala bebu od 5-6 mjeseci.Vlatko je otrgnuo dijete govoreći:Neka beba uzme zraka.Uzeo je bebu i bacio u zrak.Lelek je u rukama imao nož,na koji je dočekao malo tijelo”,svjedok o zločinima. na mostu u Višegradu,predmet Željko Lelek.Most danas,navijači Zvezde, dan RS pic.twitter.com/5hU6rrfsLH
— Istraga.ba (@IstragaB) January 9, 2023
S punim pravom, rijeka Drina se naziva najvećom masovnom grobnicom.
Pokolj u Višegradu ratni je zločin kojeg su počinile srpske paravojne formacije na početku rata u Bosni i Hercegovini u proljeće 1992. kada je započeo cijeli niz etničkog čišćenja i masovnih ubojstava bošnjačkih civila u Višegradu.
Svjedočenja o ratnim zločinima kazuju riječi onih koji su preživjeli genocid u Višegradu, ostavili svoj pisani i usmeni trag, za nauk narednim generacijama da nikada ne zaborave zločine na kojima počiva RS.
U naručju je držala bebu od 5-6 mjeseci. Vlatko je otrgnuo dijete govoreći: ‘Neka beba uzme zraka.’ Uzeo je bebu i bacio u zrak. Lelek je u rukama imao nož, na koji je dočekao malo tijelo – izjavio je svjedok o zločinima na mostu u Višegradu, predmet Željko Lelek.
Ovakvih ispovijesti je mnogo, a svaka nosi bol, tugu i šamar realnosti ljudi koji su mučeni, zlostavljani i ubijani jer su bili Bošnjaci, piše Radiosarajevo.ba. I još žalosnije je što je pokolj u Višegradu bio tek početak zločinačkog poduhvata u Bosni i Hercegovini.
Broj žrtava u Višegradu ne može biti tačno određen, a procjenjuje se da je ubijeno više od 2.805 civila.