Funkcija visokog predstavnika u BiH je, prema riječima ambasadora Ruske Federacije, bila vrlo važna na početku implementacije Dejtonskog sporazuma, u periodu primjene od pretežno vojne ka pretežno građanskoj primjeni tog dogovora, ali to, smatra Bocan-Harčenko, odavno pripada historiji.
Odnosi Rusije i Evropske unije trenutno su na najnižoj tački u posljednje dvije decenije, o čemu svjedoči i činjenca da je Moskva zaprijetila potpunim prekidom odnosa s institucijama EU u slučaju zavođenja novih sankcija Moskvi. Cijenu zahlađenja odnosa između Rusije i EU mogla bi platiti i BiH na način da će Rusija još više nego do sada ohrabrivati separatističke snage u BiH i potkopavati njenu krhku stabilnost.
Takvu mogućnost otvoreno je najavio ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko, koji je prije odlaska u Beograd predvodio rusku Ambasadu u Sarajevu.
Ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko rekao je da “Rusija ne odobrava pokušaje imenovanja novog visokog predstavnika u BiH”, jer to, navodno, nije u skladu sa stavom odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) i planom o zatvaranju Ureda visokog predstavnika (OHR).
Njemačka Vlada je 20. januara odlučila imenovati bivšeg saveznog ministra i člana Bundestaga Christiana Schmidta kao njemačkog kandidata na dužnost visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.
“Na dnevnom redu Vijeća, koje se mora sastati po tom pitanju, treba biti zatvaranje Ureda visokog predstavnika, a ne imenovanje novog, što bi pokazalo da međunarodna zajednica potpuno mijenja svoj stav i da se vraća na ono što je bilo puno godina prije”, kazao je Bocan-Harčenko za Tanjug.
Funkcija visokog predstavnika u BiH je, kako navodi, bila vrlo važna na početku implementacije Dejtonskog sporazuma, u periodu primjene od pretežno vojne ka pretežno građanskoj primjeni tog dogovora, ali to, smatra Bocan-Harčenko, odavno pripada historiji.
“Sada je situacija apsolutno drugačija, dužnost visokog predstavnika apsolutno ne znači ništa i on nije u stanju iskoristiti bonske ovlasti u realnom životu, nema utjecaja i niko ga ne uzima u obzir”, kaže Bocan-Harčenko.
Smatra da sadašnji trenutak zahtijeva predaju svih ovlasti entitetima u BiH i da je prihvatljiva “prijateljska pomoć” međunarodne zajednice, ali ni u kojem slučaju “nametanje” i onemogućavanje BiH u nastojanju da bude samostalna zemlja.
Na pitanje kakav je stav Rusije o tome što je kandidat za nasljednika Valentina Inzka na mjestu visokog predstavnika, njemački političar Christian Schmidt i je li Moskva konsultirana u vezi s tim, Bocan-Harčenko kaže da se “radi o pokušaju pravljenja politike koju Zapad smatra prihvatljivom”, ali da “za Rusiju to nije prihvatljivo”.
“Ako oni (Njemačka) nude svog kandidata, vjerovatno smatraju da će on na najbolji način vršiti dužnost visokog predstavnika i da će biti više pritisaka, kako kažu na Zapadu, u korist tzv. najbolje funkcionalnosti BiH. Ali, zapravo, misle na centralizaciju BiH, a prije svega na oduzimanje punomoći Republici Srpskoj”, kazao je ruski ambasador u Srbiji. On je dodao da “realnost pokazuje da je neusporedivo više otvorenih problema i manjka učinkovitosti u Federaciji BiH” i da “Zapad više pažnje treba posvetiti situaciji u tom entitetu i odgovoriti na zahtjeve hrvatskog naroda”, koji je, kako kaže, “nezadovoljan položajem u BiH”.
S obzirom na suprotan stav Rusije, Bocan-Harčenko ne vidi mogućnost za postizanje potrebnog konsenzusa o pitanju visokog predstavnika u Vijeću odbora za primjenu mira, uz podsjećanje da imenovanje OHR-a nije moguće ni bez odluke i potvrde Vijeća sigurnosti UN-a.
“Stvara se vrlo teška situacija, ali gledajući sa strane, teško mi je da razumijem šta, bilo ko da je na tom mjestu, čak i s političkim i državničkim iskustvom i ugledom, može učiniti u realnom životu, a ne samo na papiru”, zaključuje Bocan-Harčenko.