Godinama se na hrvatsku obalu za vrijeme sezone slijevala rijeka radnika iz Bosne i Hercegovine: konobari, građevinci, kuhari, spremačice… Umjesto tih stranih državljana danas su na obali Slavonci, javlja Deutsche Welle.
Još u zajedničkoj državi, takva simbioza ugostitelja Primorja i Dalmacije i radnika u uslužnim djelatnostima iz zaleđa je funkcionirala odlično. Ugostiteljima u sezoni nije bilo lako pronaći vještog konobara ili kuhara, a stanovnici Bosne i Hercegovine bi preko sezone zaradili dovoljno da bi, možda uz tek neki usputni posao u domovini preko zime, mogli vezati kraj s krajem. No, od kako su to dvije različite države, takva “selidba” je postala komplicirana, a sad nakon pristupa Hrvatske u Europsku uniju je ta praksa praktično potpuno presala.
I na gradilištima Hrvatske i osobito Primorja je prije bilo mnoštvo Bosanaca, ali i tamo su oni postali rijetkost. U tom sektoru je zapravo više razloga zbog kojih gotovo i nema građana susjedne države. Jedan od njih je velika nezaposlenost u Hrvatskoj pa više nema velike potrebe “uvoziti“ radnu snagu iz Bosne i Hercegovine. Osim toga, veliki je broj neprodanih stanova, pa je i manja građevinska aktivnost.
Poznavatelji prilika kažu da je i pad standarda u Hrvatskoj utjecao na sve rjeđe zapošljavanje stranaca, u ovom slučaju bosanskih državljana.
Deutsche Welle, također, ističe da su “paprene” kazne za one koji budu uhvaćeni da rade nacrno u Hrvatskoj, kao i za poslodavce, te da se skoro jedva izdaju dozvole za rad strancima.
(Fena)