Noćne more otkrivaju stvarnu sliku zdravlja i ukazuju na simptome bolesti, potvrdile su dugogodišnje studije. More koje se ponavljaju u djetinjstvu mogu biti znak poremećaja u kasnijem periodu života. Djeca u dobi od dvije do sedam godina, koja i do dva puta na nedjelju, sanjaju ružne snove imaju tri i po puta veći rizik od halucinacija u tinejdžerskoj dobi.
Naučnici upozoravaju kako noćne more kod djece mogu biti posljedica i emocionalnih trauma te zlostavljanja, a veliki uticaj imaju i video igre.
– Sve što doživimo u javi, na kraju obrađujemo u snovima i to rezultira noćnim morama. Osim toga, one mogu ukazivati na psihički problem koji remeti naš san – tvrdi profesor neurologije Patrick McNamara sa Sveučilišta Harvard.
Apneja
Česte noćne more mogu ukazivati na apneju, poremećaj u spavanju koji blokira disajne puteve i uzrokuje prestanak disanja na nekoliko sekundi. Pacijenti s apnejom često se žale na ružne snove, a oni s najtežim oblikom ovog poremećaja najčešće muče emocionalno teški i neugodni snovi, potvrdila je studija britanskog Fakulteta Swansea.
U borbi s noćnim morama pomaže maska koja drži disajne puteve otvorenima. Ona spriječava noćne more u 91 posto slučajeva, piše Daily Mail.
– Gušenje i iznenadan pad kiseonika u mozgu povećavaju vjerojatnoću od noćnih mora, a upravo je to ono s čime se ljudi, koji boluju od apneje, bore svaki dan – istaknuo je profesor Ahmed S. BaHammam sa Fakulteta kralj Saud u Saudijskoj Arabiji.
Srčani problemi
Ljudi koji redovno imaju noćne more tri puta češće pate od promjena u srčanom ritmu. Rizik od bolova u prsima kod njih je i do sedam puta veći nego kod onih koji nemaju ružne snove.
Problemi sa srcem uzrokuju nakupljanje vode u plućima što otežava disanje, posebno u REM fazi ili fazi snova. U toj se fazi mišići paraliziraju, pa i disajni putevi zbog čega se lakše budimo i mučimo u snovima.
Infekcije
Infekcije bubrega i gripa povećavaju mogućnost od noćnih mora. Da bi se tijelo oporavilo treba mu više vremena u non-REM fazi koja podstiče jačanje imuniteta. Međutim, to odgađa REM fazu i podstiče noćne more te bizarne snove.
Parkinsonova bolest
Nasilni snovi mogu biti rani pokazatelj Parkinsonove bolesti. Istraživanja su potvrdila da skoro 38 posto ljudi koje muče noćne more obole u prosjeku 12,7 godina nakon pojave prvih ružnih snova. Tokom REM faze ljudi su privremeno paralizirani što ih spriječava da snove sprovedu u djelo, no skoro 15 posto ljudi s Parkinsonovom bolesti može se slobodno kretati u snovima.
Bolesnici najčešće imaju iste snove. Obično sanjaju da trče i da ih netko napada, a pritom se pokušavaju obraniti tako da udaraju rukama ili nogama. Pritom često povrijede sebe ili partnera s kojim spavaju.
Migrene
Noćne more koje uključuju agresiju, ljutnju i nesreću često prethode migreni. Svaki četvrti čovjek koji pati od migrena ima napadaje blještavog svjetla i halucinacija. Takav se napada može pojaviti i u snovima.
Menopauza i PMS
Žene u menopauzi često se žale na bizarne snove. Skoro 10 godina prije prvih simptoma, nivo estrogena počinje padati i utiče na nivo serotonina. Serotonin je zadužen za valunge, promjene raspoloženja i noćno preznojavanje, a kod 15 posto žena remeti san i izaziva noće more.
Osim u menopauzi, noćne more su češće i u PMS-u, a sve zbog promjene u temperaturi tijela. Tokom PMS-a raste nivo hormona progesterona i diže tjelesnu temperaturu što izaziva nesanicu i bizarne snove. Žene tokom tog razdoblja imaju agresivnije snove i lakše ih pamte.
Manjak sna
Manjak sna kriv je za živopisnije snove i noćne more. S nesanicom se gubi REM faza, a jednom kad čovjek utone u san mozak nastoji nadoknaditi izgubljeno i sanja pojačano. On u tom razdoblju nastoji procesuirati sve što se dogodilo tokom proteklih dana, a to povećava rizik od noćnih mora.
Snovi su znak
Noćne more mogu odražavati naše zdravstveno stanje. Tako ljudi s bolestima disajnih puteva često sanjaju da ih netko guši, a oni koji se u javi pretjerano znoje imaju noćne more upravo o znojenju.
– Mozak u snovima nastoji riješiti sve što nas muči tokom dana. To je težak proces, a noćnim morama i simbolikom ukazuje na što sve treba obratiti pažnju – istaknuo je McNamara.