Poprilično je veliki virus, 120 nanometara u prečniku, što ide nama u korist, jer što je veći virus to ih manje može stati u jednu mikro kapljicu i mogu relativno manje živjeti.
Rijad Konjhodžić, specijalista genetske medicine za jutarnji program O Kanala govori o zabludama i istinama o virusu koji je izazvao neviđenu paniku u svijetu. Mnoge dezinformacije su se pojavile o korona virusu, a koliko je zapravo pravih informacija i koje informacije nemamo u medijima, a trebali bi ih znati rekao nam je Rijad.
“Korona virus nije novi virus, koji se tek sada pojavio. On spada u porodicu koronoida koji izazivaju običnu prehladu. Korona znači kruna na latinskom, dobio je to ime zato što ima, završetke i receprotre koji se isprepliću i na elektronskoj mikroskopiji podjeća na krunu, te je zbog toga dobio taj naziv”.
Virusi se dijele na DNA i RNA viruse, on spada u RNA viruse što ga čini specifičnim i povećava njegov indeks mutacije nekoliko puta. Zbog toga što ta replikacija na RNA koristi jedan enzim koji nema mogućnost popravljanja mutacijskih grešaka, onda on mutira često i mnogo.
Ono za šta je vrstama trebalo hiljade godina, virusu treba između 5 i 7 godina da mutira, kaže Rijad.
“Trenutni genom korona virusa nCoV-2019 je u potpunosti sekvenciran. On ima 29.903 bazna para i 96% je sličan istom virusu koji napada slijepe miševe. Sumnja se da je tako prešao na ljude, ali ne mora značiti. Iz organizma slijepog miša se adaptirao na ljudske ćelije, jer virus je parazit i vani ne živi dugo. Ovaj se može prenijeti preko kapljičnih infekcija, to je virus koji napada donje dišne puteve”.
Poprilično je veliki virus, 120 nanometara u prečniku, što ide nama u korist, jer što je veći virus to ih manje može stati u jednu mikro kapljicu i mogu relativno manje živjeti.
“Neki ljudi su imali simptome koji se ne razlikuju od obične prehlade ili gripe. Kod virusnih infekcija su limitirane mogućnosti davanja terapije, ona se liječi simptomatski. Većina ljudi kojima je pružena simptomatska terapija će se oporaviti sami od sebe. Ugrožena kategorija ljudi su imunokompromitirani ljudi i starije osobe”.
Smrtni slučajevi su većinom u slučaju ljudi koji su stariji od 60 ili 67 godina. Ono o čemu se ljudima malo govori jeste da i od posljedica obične gripe u Bosni i Hercegovini godišnje umre blizu 400 ljudi. Rijad kaže da sumnja da će korona virus to napraviti ove godine.
“Traženje dijagnoza na internetu je nešto sa čim se zaista moramo boriti. Informacija je danas pristupačnija nego ikada, ljudi koriste internet i nažalost ljudi su spremni sami sebi promijeniti terapiju danas zato što su našli nešto na internetu”.
Korona virus ubija na dva načina
Korona virus ubija na dva načina, on može ubiti imunokompromitirane ljude, ljudi koji ne mogu da podnesu tu simptomatologiju. Drugi način je način na koji je ubijala i poznata Španska influenca dvadesetih godina prošlog vijeka, napadajući mlade i zdrave ljude čija je imuna reakcija bila toliko jaka da je njih imuna reakcija zapravo ubila.