Srijeda, 17 kolovoza, 2022

Specijalista radiologije savjetuje: Kako preventivno djelovati na nastanak tumora?

Nemojte propustiti

Prema projekcijama u Evropi se do 2025. godine očekuje oko 4 miliona novodijagnostikovanih karcinoma, što je izuzetno veliki broj.

Ovaj podatak je izuzetno važan te zahtijeva ozbiljan pristup u tretmanu malignih tumora, a možda još i važniji segment u zdravstvenom sistemu je – kako preventivno djelovati na nastanak malignih tumora?

Šta je tumor?

Postoji više definicija tumora. Rak ili tumor se može definisati kao tkivna masa koja nastaje nekontrolisanom i ubrzanom diobom ćelija iznad predefinisanih normi, a takvim rastom mogu ugroziti funkcionisanje okolnih struktura. U krajnjem stadijumu maligni tumor se može proširiti na udaljene organe. Takav proces se naziva metastaziranje i nepovoljan je znak za pacijenta kod kojeg je prisutan karcinom ili rak.

Rak je sinonim ili naziv za grupu oboljenja koja se može pojaviti na bilo kom sistemu ili dijelu tijela.U medicinskoj literaturi se mogu pronaći i nazivi kao što su maligni tumor, neoplazma, karcinom.

Koje vrste tumora postoje?

Rak se uglavnom naziva prema tkivu iz koga nastaje ili prema tipu stanica od kojih je sastavljen (karcinom, sarkom, limfom, mijelom i drugi ). U kliničkoj praksi najučestaliji tip raka je karcinom, nastaje iz epitelnih ćelija koje pokrivaju vanjske i unutrašnje površine tijela.

Adenokarcinom je podtip karcinoma koji je česta dijagnoza u kliničkoj praksi može se razviti u žljezdanom tkivu unutar organa npr. želudac, prostata, pankreas, pluća, dojke, crijeva, uterus. Sarkomi su tipovi tumora koji nastaju u vezivnom tkivu, hrskavici, kosti, masnom tkivu. Germ cell tumor nastaje u ćelijama koje produkuju spermu i jajne ćelije te se obično pojavljuju u testisima i jajnicima, ali se mogu dijagnostikovati takođe u mozgu, abdomenu i grudnom košu.

Kako nastaje rak?

Proces putem kojeg nastaje rak je kompleksan i jasno je da je osnovni uslov za nastanak karcinoma maligna alteracija –transformacija normalnih ćelija u maligne ćelije te posledično tome nastaje maligni tumor. Sam proces maligne alteracije je uglavnom rezultat dejstva egzogenih spoljnih faktora, kao i genetskih faktora ili kombinacije ova dva faktora.

Spoljašnji faktori koji utiču na nastanak raka ili karcinoma mogu biti fizički agensi npr. jonizujuće zračenje, ultraljubičasto zračenje. Važno je naglasiti da prekomjerno izlaganje UV zracima (sunce ili solarijum) predstavlja faktor rizika usljed kojeg može nastati karcinom ili rak kože. Maligni melanom jedan od vrlo agresivnih i brzorastućih karcinoma koji je sklon sistemskoj diseminaciji u velikom broju slučajeva. Maligni melanom je takođe posljedica prekomjernog izlaganja UV zracima te malignoj alteraciji promjena na koži. Solarijum se ne preporučuje osobama mlađim od 18 godina, svijetle puti, sa više mladeža.

Hemijski agensi takođe mogu uticati na nastanak karcinoma – možemo navesti ekspoziciju toksinima kao što je azbest. Kod povećane izloženosti azbestu posebno kod profesionalnih azbestoza postoji rizik nastanka malignog tumora pleure koji se zove mezoteliom.

Poznata je činjenica da pušenje, aktivno ili pasivno, te toksični sastojci duvanskog dima predstavljaju jedan od najvažnjih uzroka koji dovode do toga da nastane rak ili karcinom.

Procjene govore da je upotreba duvana u visokom procentu 80-90% glavni uzrok zbog kojeg nastaje rak pluća. Utvrđena je povezanost pušenja usljed kojeg mogu nastati karcinom grla, karcinom usne šupljine, rak mokraćne bešike, karcinoma bubrega, rak pankreasa i rak debelog crijeva. Konzumiranje alkohola kao egzogenog faktora u velikim količinama predstavlja važan faktor rizika usljed kojeg se mogu razviti karcinom jetre, karcinoma usne šupljine i tumor ili rak jednjaka.

Ne treba zaboraviti ni egzogene toksine koje možemo naći u određenoj vrsti namirnica (alfatoksini), kao i toksine koji se mogu naći u vodi za piće, koji takođe povećavaju rizik za nastanak karcinoma. Važno je pomenuti i biološke agense kao što su pojedine vrste virusa koji mogu uticati na nastanak malignih tumora. Jedan od najpoznatijih je infekcija HPV – Humani Papilloma Virus tip 16 i tip 18 koji su najčešći uzročnici za nastanak skoro 50% visokogradusnih cervikalnih prekancerogenih lezija. Karcinom ili rak grlića materice je na četvrtom mjestu najučestalijih karcinoma ženske populacije u svijetu, 90% slučajeva se dijagnostikuje u zemljama sa srednjim i niskim socio ekonomskim statusom. Infekcija virusom hepatitisa B i hepatitisa C može značajno povećati rizik usljed kojeg može nastati karcinom ili rak jetre. Infekcija Epstein-Barr virusom može povećati rizik za nastanak nazofaringealnog karcinoma i limfoma.

Starosna dob se takođe može svrstati u faktore rizika za nastanak određenih vrsta raka. Iako je starija životna dob i starenje fiziološki proces, činjenica je da starosna dob i te kako utiče na nastanak pojedinih vrsta karcinoma. Preko 60% karcinoma se dijagnostikuje u starosnoj dobi nakon 65 godine života. Razlog za nastanak karcinoma u starijoj životnoj dobi leži vjerovatno u činjenici da su mehanizmi regeneracije ćelija usporeni te samim tim skloniji malignoj alteraciji. U ovu grupu karcinoma koji se javljaju češće u starijoj životnoj dobi pripadaju karcinom ili rak dojke, adenokarcinom prostate, karcinom kolona, karcinom ili rak pluća.

Smanjena i neadekvatna fizička aktivnost kao i nezdrave prehrambene navike mogu takođe biti važni faktori koji utiču na nastanak raka. Fizička aktivnost treba biti prilagođena polu, starosnoj dobi, individualnim potrebama pojedinca. Svakodnevna lagana fizička aktivnost tipa šetnja, trčanje, bavljenje sportom utiče povoljno na ukupno stanje organizma te imuni sistem. Dokazano je da smanjena fizička aktivnost zajedno sa drugim faktorima nosi rizik usljed kojeg mogu nastati rak debelog crijeva, rak prostate i rak ili karcinom dojke. Adekvatne prehrambene navike i zdrava ishrana su važan faktor u prevenciji karcinoma. Jelovnik sa manje zastupljenim masnoćama, konzerviranim mesom, slanom začinjenom hranom je prisutan u svim starosnim grupe. Međutim, povećan unos ove grupe namirnica nosi rizik za usljed kojeg mogu nastati karcinom debelog crijeva, karcinom ili rak jednjaka, rak dojke i rak materice. Prednosti dati mediteranskom načinu ishrane koji uključuje voće, povrće, ribu, žitarice cjelovitog zrna, koštunjave plodove.

Zdrava ishrana i adekvatna fizička aktivnost su preduslov za održavanje adekvatne tjelesne težine zavisno od visine, pola, starosne dobi, individualnih potreba pojedinca. Tjelesnu težinu treba održavati u preporučenim granicama jer prekomjerna tjelesna težina povećava rizik usljed kojeg se može razviti rak jednjaka, rak debelog crijeva, rak ili karcinom materice, rak dojke i karcinom bubrega.

U sklopu zdravih životnih navika treba reći par riječi o važnosti adekvatne dužine i kvaliteta spavanja, za odrasle osobe optimalno bi bilo 7-9h. Adekvatno spavanje povoljno utiče na naš imuni sistem, usporava ćelijsko starenje dok u slučaju dugotrajnog nekvalitetnog sna može doći do disfunkcije ćelija te u kombinaciji sa drugim potencijalnim faktorima rizika dovesti do nastanka karcinoma.

Koje su najučestalije vrste karcinoma?

Najučestalije vrste karcinoma u svijetu 2020. godine su bile karcinom dojke koji je imao najveću incidencu, zatim karcinom prostate, rak pluća, kolorektalni karcinom i rak grlića materice. Kada je u pitanju distribucija karcinoma u odnosu na pol, najučestalija vrsta malignog tumora u muškoj populaciji je rak prostate, kod ženske populacije to je karcinom dojke. Zanimljivo je da se karcinom pluća i kolorektalni karcinom podjednako javljaju kod muškaraca i žena. U sledećoj tabeli (Tabela 1) možemo vidjeti predikciju u kojim slučajevima će sve biti potrebna radioterapija u Evropi do 2025. godine, s obzirom na najučestalije tipove tumora. Kao što se može vidjeti, u Bosni i Hercegovini karcinomi sa očekivanom najvećom incidencom su: karcinom ili rak pluća, karcinom dojke, karcinom glave i vrata, rak prostate i karcinom ili rak rektuma.

Kada vidimo ovako alarmirajuće podatke postavlja se važno pitanje kako prventivno djelovati na nastanak raka?

Prevencija tumora

Primarna prevencija predstavlja postupke kojima sprečavamo nastanak i razvoj bolesti. Usmjerena je na zdrave osobe, poenta je u edukaciji o zdravstvenim rizicima, unapređenje opšteg zdravstvenog stanja te posljedično sprečavanje nastanka karcinoma. Preko dvije trećine malignih tumora nastaju pod uticajem faktora koje su rezultat savremenog života i nezdravih životnih navika. Promocija zdravih navika i adekvatne zdravstvene edukacije mogu podići svijest pojedinca o važnosti izbjegavanja rizičnih navika (pušenje, alkohol, neadekvatna ishrana i fizička neaktivnost).

Sekundarna prevencija ima za cilj rano otkrivanje raka – ranu dijagnozu. Prepoznavanje osoba pod rizikom u ranom stadijumu bolesti je od izuzetne važnosti. Maligni tumor u ranom stadijumu će bolje reagovati na liječenje, veća je mogućnost ukupnog preživljavanja te održavanja adekvatnog kvaliteta života. Da ne spominjemo značajno smanjenje troškova liječenja karcinoma u uznapredovalom stadijumu bolesti.

U sklopu toga važni su redovni kontrolni pregledi određenih rizičnih grupa. Screening (skrining) programi su izuzetno važni, njihov cilj je identifikovati pojedince koji imaju parametre koji ukazuju na karcinom ili prekancerozno stanje te ih dalje usmjeriti na dodatne dijagnostičke pretrage, eventualno dalje adekvatno liječenje malignog tumora. Program skrininga je kompleksan i zahtjeva dobru organizaciju zdravstvenog sistema.

Važno je da svaki pojedinac vodi računa o svom zdravstvenom stanju, ne bi smjeli zanemariti simptome koji su neuobičajeni – nagli gubitak tjelesne težine, krv u urinu, krv u stolici, nadražajni kašalj, znojenje, povećana tjelesna temperatura, malaksalost. Što prije se treba javiti ljekaru radi evaluacije i procjene za dalje dijagnostičke procedure.

Kada sumiramo sve navedene činjenice važan zaključak je da zdravim životnim navikama možemo značajno uticati na naše zdravstveno stanje, te ona stara narodna izreka „Bolje spriječiti nego liječiti “dobija puni smisao. Neophodna su i ulaganja u zdravstveni sistem, edukacije, promocije zdravlja i skrining programe za rano otkrivanje malignih tumora.

Kombinacijom zdravih navika i specifičnih medicinskih program ukupna zajednica je uvijek na dobitku, jer fizičko i mentalno zdravlje svakog pojedinca je ključ za napredak svakog društva i države.

Interesantno za vas

Izdvajamo

Joe Biden potpisao važan zakonski paket o klimi i zdravstvu

"Riječ je o budućnosti. Riječ je o tome da se osigura blagostanje i napredak američkih obitelji", rekao je. "Riječ...

Možda vas zanima i ovo