Vjernici katoličke vjeroispovijesti, protestanti i pripadnici Anglikanske crkve, širom svijeta danas obilježavaju Uskrs, svoj najradosniji blagdan.
Ovaj praznik, kao i mnoge druge praznike u katoličanstvu i drugim religijama, prate brojni tradicionalni običaji, a onaj po kojem je Uskrs najpoznatiji jeste bojanje i ukrašavanje jaja.
Simboliku, običaje i tradiciju ovog praznika pojašnjava za Agenciju FENA fra Ivan Šarčević, naglašavajući da se katolici za Uskrs pripremaju trodnevljem – Velikim četvrtkom, Velikim petkom i Velikom subotom. To su u kršćanskoj vjeri najvažniji dani zajedno s nedeljom – Uskrsom.
– Oni ne nose onu izvanjsku radost koliko ozbiljnosti. Jer, to su zadnji zemaljski Isusovi dani kada kršćani vjeruju da Bog Isusu Kristu nije dopustio da umre, nego mu je dao da živi. Kršćanska vjera to bazira na svjedocima, odnosno onima koji su svjedočili da su sreli Isusa u jednoj drugoj dimenziji – ističe fra Ivan.
Navodi vjerovanje kršćana da bi ljudi uz Uskrs trebali krenuti zajedno u vjeri, s Bogom, na jedan novi put.
– Ono što bi možda za ovo naše vrijeme bilo dobro jest da ne propagiramo samo nove granice, nove entitete niti čak neke posebne politike ili države za čovjeka, nego da nam je potreban jedan novi čovjek i novost života. To nije u smislu nekog nadčovjeka ibermenša niti nekog površnog čovjeka koji sve prihvata i slijepo vjeruje, već zbilja jednog etički novog čovjeka – smatra fra Ivan Šarčević.
Vjernici Uskrs obilježavaju uz niz obreda velikog tjedna, osobito za Veliki petak kada se pjeva Muka iz evanđelja po Ivanu te ljubi i klanja križu, dok je i Velika subota prepuna simbolike – od obreda i simbolike svjetla do obnove krštenja i blagoslova vode kada se čita iz Svetog pisma i pokušava sažeti povijest između Boga i ljudi, odosno Boga i čovjeka.
Fra Ivan Šarčević naglašava da običaj bojanja jaja nije izvorno kršćanski, već postoji i u židovstvu. Jaje je znak života i u drugim kulturama i tradicijama. Ono je i simbol metamorfoze jer iz njega izlazi novo biće.
– To je uistinu jedna od najvećih metafora za tumačenje Uskrsa, a ta se transformacija vidi i u slučaju kada iz gusjenice nastane leptir. To je neki novi život u novim dimenzijama. Uskrs je simbol novog života – zaključuje fra Ivan Šarčević.
Jaja se ukrašavaju različitim bojama i sličicama, dok u mnogim dijelovima BiH jaja boje ručno kistom u zlatnim ili srebrnim nijansama. Jedan od najzanimljivih običaja u BiH je takozvano potkivanje jaja, što se i danas zadržalo na području Kreševa. Tako vješte ruke na jaja stavljaju potkovice, križ ili druge simbole Uskrsa.
Jedan od zanimljivih simbola koji neizostavno prate Uskrs je zec, koji gotovo u istoj mjeri predstavlja ovaj praznik kao što to čini Djed Mraz za Božić. Uskrsni zeko često se može vidjeti u košaricama s obojenim jajima, a njegova je simbolika jedinstvena – on ukazuje na obnavljanje, ponovno rađanje i simbolizira nadu. Zec se kao simbol plodnosti i novog rađanja koristio još i u paganskim religijama.
Obično se djeci govori da obojena jaja donosi zec ukoliko su bili dobri da bi ih nagradio.