Petak, 3 veljače, 2023

Šta donose blok tarife? „Do 500 kilovata možete samo da kuvate i to maksimalno dva sata dnevno“

Autor:Buka.com

Nemojte propustiti

Diplomirani inženjer mašinstva i docent na Mašinskom fakultetu u Banjaluci, Milovan Kotur kaže da je to jako malo – da kuvate na struju i to maksimalno dva sata dnevno. Pri tome ništa od veš mašine, bojlera, grijalice…

Iako mnogi građani zbog sitacije sa energetima kao što su plin i pelet rješenje za grijanje vide u električnoj energiji, to i nije najbolje rješenje.

Prije sve zato jer će cijena električne energije ići gore. I to znatno. Već su to najvile i domaće elektroprivrede za 2023. kada bi trebalo doći do usklađivanja cijena električne energije s onom na evropskom tržištu. Zato su izrazili i potrebu uvođenja tzv. blok tarifa, što znači da se potrošnja struje do određene količine obračunava po jednoj cijeni, dok nakon toga cijene struje značajno rastu.

Dok se u FBiH takvo rješenje spominjalo zahtjev nadležnoj komisiji ipak još nije podnesen, dok je Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske već objavila Nacrt novog tarifnog sistema kojim je predloženo uvođenje “blok tarifa” za naplatu električne energije, pa će se do 500 potrošenih kilovata prilikom obračuna električne energije u kategoriji domaćinstva plaćati po jednoj cijeni, od 500 do 1.500 kilovata po drugoj, a od 1.500 po trećoj cijeni.

A koliko je potrošnja do 500 kilovata?

Diplomirani inženjer mašinstva i docent na Mašinskom fakultetu u Banjaluci, Milovan Kotur kaže da je to jako malo – da kuvate na struju i to maksimalno dva sata dnevno. Pri tome ništa od veš mašine, bojlera, grijalice…

„Za ograničenje od 500 kilovat sati prosto objašnjenje je sljedeće- kada uključite rernu, to je 4 kilovata, uključite još ringle, to je 3 kilovata, zajedno 7 kilovata. Ako to radi jedan sat dnevno, puta 30 dana, u mjesecu je to 210 kilovata po satu. Znači da dnevno možete dva sata kuvati, a gdje su još bojler i ostali eklektrični uređaji“, pojašnjava profesor Kotur. Naglašava i da svaka država svoje resurse koristi da zaštiti domaće tržište, i zato se postavlja pitanje zašto naš višak električne energije i biomase ne trošimo mi, već izvozimo: „Način da se ograniči potrošnja električne energije,jer je trošite previše, što jeste tačno, kroz blok tarife, dok se istovremeno struja izvozi po 4 do 5 puta većoj cijeni? Njima se jednostavno ne ispalti da tu energiju troši domaće stanovništvo, hoće da je izvezu i onda se nađe neko obrazloženje“.

Petar Gvero, profesor Mašinskog fakulteta ističe da ovdje ima jako puno „lova u mutnom“, a najveću zamjerku upućuje činjenici da se uvodi ograničenje a da prije toga nije napravljena nikakva analiza koja bi otkrila koliko građani uopšte imaju efikasne uređaje u stanu i koja bi primjera radi otkrila, da prosječan građanin koji ne troši pretjerano, spada u kategoriju 1000 kilovatsati. Tog prosječnog građanina, koji ne troši puno, jasan je Gvero, se ne možete ograničiti na 500 kilovata jer prostom računicom, ako samo kuvate na struju sa tim ćete već ispuniti tu kvotu.

„Ono što je kod nas nesreća je to što mi zadnjih 30 godina imamo državu, odnosno vladajuće partije, koje su vršile stalni uticaj na elektroprivredne sisteme i onda ste nešto što je bila tržišna kategorija, a eltkrična energija to jeste, preveli u socijalnu kategoriju na način da mi sada imamo najjeftiniju struju u regionu. I mi smo jednostavno navikli da imamo najjeftiniju struju. Zašto? Zato jer smo strujom kupovali socijalni mir, jer da to nije urađeno procenat energetsko siromašnih ljudi bi bio puno veći. A kada imate državu u kojoj se isplati grijati na struju, u odnosu na bilo koji drugi energent, tu imate debeo problem i sa državom i sa tarifom i sa svim ostalim. Kod nas se jednostavno otišlo u krajnost. Desio se udar na tržištu peleta, gasa i drugih energenata i sada svi traže rješenje u električnoj energiji, ja samo čekam kada će se desiti slučajevi pogotovo u starim zgradama da izgore instalacije, jer kako možete toliku količinu električne energije svih potrošača da spojite na zgradu koja je predviđena za određeni nivo“, pita se profesor Gvero.

Pogledajte šta najviše troši struju

Inače najveći potrošači u domaćinstvusu bojler, posebno kuhinjski koji koristi do 2 dva kilovata po satu; električni šporet 7 kilovata po satu, sušilica 2 kilovata za sat- isto kao i veš mašina i perilica suđa; klima uređaj 3 kilovata na sat; frižider sa zamrzivačom troši ili 0, 62 do 1 kilovat dnevno.

Potrošnja rasvjete, TV, računara, punjača je zanemariva, i ona spada u pet posto računa.

Ako novi tarifni model bude usvojen, mogao bi se primjenjivati tek početkom naredne godine.

Interesantno za vas

Izdvajamo

Vlada FBiH saglasna o produženju zabrane izvoza drvnih sortimenata do juna

Privremena zabrana odnosi se na izvoz šumskih drvnih sortimenata svrstanih u jedanaest tarifnih oznaka, a koje uključuju neobrađeno drvo. Vlada...

Možda vas zanima i ovo