Budući da prerađivači mlijeka i mljekare-otkupljivači mlijeko s nedopuštenom količinom toksične tvari, aflatoksina, vraćaju farmerima, oni ne znaju što će s njim. Pojedini ga uništavaju o svom trošku. Izgubili su i do 12.000 maraka te su tako dovedeni na rub propasti. S druge strane, jedni su se odlučili od toksičnog mlijeka okoristiti te istog prodaju građanima na tržnicama, piše Dnevni list.
Kako je istaknuto na nedavnojj konferenciji za novinare Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla, riječ je o količini od čak 10.000 litara dnevno.
Farmer Alija Đogić je o svom trošku uništio oko 7.000 litara mlijeka u kojem je otkriven nedopušteni postotak spomenute toksične supstance. Zbog neotkupljenog mlijeka, premije koje nije dobio, troškova uzorkovanja, odvoza, dovoza i uništavanja mlijeka, ukupno je izgubio između 10 i 12.000 maraka, piše pomenuti list
Prema informacijama iz komore, toksično mlijeko pojedini farmeri prodaju na lokalnim tržnicama što je dodatna opasnost za građane. Kako su priopćili, riječ je o količini od oko 10.000 litara mlijeka dnevno. Dodaju da se direktni gubici farmera kreću između 4 i 5.000 maraka dnevno, nadležni ne reagiraju, situacija za farmere, ali i građane je alarmantna.
Udruženje poljoprivrednika Tuzlanskog kantona danas je u hotelu „Tuzla“ organiziralo javnu tribinu na temu – „Aktuelni problemi sadržaja mikotoksina u mlijeku i hrani“, na kojoj su poljoprivrednici zaključili da ne treba bacati mlijeko u kojem je prisutna mala količina aflatoksina.
– U Bosni i Hercegovini prihvaćena je legistlativa kojom je propisano da je u mlijeku i hrani dozvoljeno 50 mikotoksina, to je mala količina da bi se stvorile posljedice po zdravlje ljudi, dok je u Americi dozvoljeno deset puta više mikotoksina – izjavio je profesor sa Tehnološkog fakulteta Tuzla dr.Midhat Jahić, dodavši da je Srbija donijela dobru odluku kojom su dozvolili deset puta više prisutnosti mikotoksina u mlijeku i hrani, u odnosu na Bosnu i Hercegovinu.
Pojasnio je da pojava mikotoksina u principu dolazi iz stočne hrane, odnosno iz kukuruza, soje, suncokreta i drugih žitarica koje su podložne za razvoj plijesni, a plijesni kad se razvijaju one luče razne vrste otrova, među kojima je najotrovniji aflatoksin.
Na javnoj tribini su iznesene mjere kojima bi se smanjila prisutnost aflatoksina u mlijeku.
– Prva mjera je proizvodnja stočne hrane sa minimalnim sadržajem vlage, dakle žitarice moraju biti osušene. Postoje i preparati koji se koristite u žitaricama da bi se smanjila vlaga, odnosno pojavu prisutnosti aflatoksina, te da država treba uvesti dugoročni program kontrole proizvođača stočne hrane i vršiti trajnu edukaciju za proizvođače stočne hrane – istakao je profesor Jahić.
Poruka na današnjem skupu poljoprivrednika je da ne treba bacati mlijeko koje u sebi sadrži malu dozu aflatoksina, jer nije aflatoksin toliko prisutan u mlijeku de će nanijeti štetu po zdravlje ljudi, te da zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini omogući da se dozvoli deset puta više prisustva aflatoksina u mlijeku, kao što je u Srbiji, Americi i drugim zemljama.
(Bh-index/Doznajemo.com/Dnevni list/Fena)