Srijeda, 21 travnja, 2021

Jedan poziv mu pomogao da “progleda”: Dragan Čović spreman na izmjene Ustava, za stolom i “nelegitimni” CIK

Autor:Faktor.ba

Nemojte propustiti

Ukoliko nastavi sa opstrukcijama i ukoliko ne pokaže spremnost za kompromis između etničkog i građanskog koncepta, ne samo da bi Čović 2022. mogao ponovo ostati bez fotelje u Predsjedništvu BiH već bi njegova stranka mogla ostati bez “kontrolnog paketa” u Domu naroda FBiH.

Nakon nekoliko mjeseci upornog insistiranja na tezi da se presude Evropskog suda za ljudska prava mogu provesti bez promjena Ustava BiH, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je konačno počeo shvatati da to nije moguće.

Najprije mu je to objašnjavao predsjednik SDA Bakir Izetbegović, zatim čelnici Vijeća Evrope, a najuvjerljiviji je, čini se, bio specijalni predstavnik SAD-a za Zapadni Balkan Matthew Palmer.

– Ako pronađeno rješenje bude zahtijevalo neku intervenciju kad je u pitanju Ustav FBiH i Ustav BiH, naravno da smo onda tu – kazao je Čović nakon sinoćnjeg sastanka sa delegacijom SDA.

HDZ-ova naprasna spremnost da “budu tu” za intervencije na Ustavu BiH i Ustavu FBiH, suprotna ranijim insistiranjem da se sve rješava samo kroz izmjene Izbornog zakona, uslijedila je nakon telefonskog razgovora sa Palmerom.

Palmer je u srijedu ponovio podršku SAD-a “ograničenim ustavnim reformama s ciljem provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava”. Još jedna potvrda činjenice da su za provedbu ključnih prioriteta Evropske komisije potrebne izmjene Ustava BiH u praksi znači da ono što je Čović nastojao ucjenama i blokadama “prelomiti preko koljena” do ljeta iziskuje mnogo ozbiljniji i sistematičniji pristup šireg kruga aktera.

Drugim riječima, neće biti moguće mijenjati Izborni zakon samo kako bi se Draganu Čoviću omogućio izbor u Predsjedništvo BiH, a da tu istu mogućnost nemaju Jakob Finci, Dervo Sejdić ili Ilijaz Pilav, tačnije svi oni na koje se odnose presude Evropskog suda za ljudska prava.

Cijeli proces se, kako je kazao Palmer, mora vratiti u Parlament Bosne i Hercegovine te je, s tim u vezi, neophodno što prije formirati interresornu radnu grupu za izmjene Izbornog zakona i u njen rad uključiti Centralnu izbornu komisiju (CIK) BiH. Uključivanju CIK-a u rad interresorne radne grupe protivili su se SNSD i HDZ.

Aktuelni saziv te institucije za ove je stranke nezakonit i nelegitiman jer u njemu nisu tim strankama bliski kadrovi. Za Palmera uključivanje CIK-a kao institucije koja provodi Izborni zakon nije nešto o čemu se uopće može raspravljati. Ono što je Palmer u ime američke administracije u srijedu zatražio od Izetbegovića i Čovića je, sudeći prema saopćenjima i izjavama, da SDA i HDZ pokušaju definirati okvir rješenja, a da posao finaliziranja dogovora u Parlamentarnoj skupštini BiH preuzme interresorna radna grupa. To Čovića dovodi u veoma neugodnu situaciju jer, ukoliko želi ishoditi rješenje koje bi bar djelimično zadovoljilo apetite HDZ-a, mora prethodno omogućiti provedbu rezultata Općih izbora iz 2018. godine, odnosno omogućiti uspostavu nove strukture federalne vlasti, a zatim zakoračiti u kompleksan proces traženja rješenja za ustavne promjene koje bi dobilo podršku bar dvije trećine Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Ukoliko nastavi sa opstrukcijama i ukoliko ne pokaže spremnost za kompromis između etničkog i građanskog koncepta, ne samo da bi Čović 2022. mogao ponovo ostati bez fotelje u Predsjedništvu BiH već bi njegova stranka mogla ostati bez “kontrolnog paketa” u Domu naroda FBiH.

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Inicijativa Denisa Bećirovića: Hoće li općine zabraniti glorificiranje Ante Pavelića i Draže Mihailovića?

Bećirović u inicijativi, piše Klix.ba, poziva da se to uradi u interesu izgradnje mira, tolerancije, povjerenja, međusobnog poštivanja i...

Možda vas zanima i ovo