Iako su krpelji najbrojniji i najaktivniji u maju i junu, globalne promjene klimatskih uvjeta omogućavaju nesmetan razvoj krpelja u većem dijelu godine što može predstavljati veliku opasnost za ljude i životinje.
Šef Katedre za parazitologiju i invazione bolesti Veterinarskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Jasmin Omeragić kaže da ubod krpelja može izazvati mehaničke ozljede i anemiju te paralizu i toksikozu uzrokovanu lučenjem toksina u organizam domaćina.
– Indirektne štete su još važnije, prenošenjem drugih uzročnika oboljenja na životinje i čovjeka. Ako se nalaze u krvi domaćina, krpelji sisanjem krvi unose uzročnike oboljenja – kaže on.
Kod nas je najčešća vrsta krpelja tzv. Ixodes ricinus, a pojavljuje se na svim područjima Bosne i Hercegovine.
Omeragić kaže da se kod životinja krpelji najčešće mogu pronaći na glavi, vratu, trbuhu i između nogu. Krpelji se kod čovjeka najčešće zadržavaju na dijelovima tijela gdje je koža vlažnija i mekša, kao što je koža trbuha, prepona, pazuha, na vratu i iza uha.
Profesor Omeragić preporučuje da se prilikom boravka u prirodi nosi odjeća dugih rukava i nogavica, svijetlih boja (krpelji se lakše uočavaju), te zatvorena obuća.
– Poželjno je hodati obilježenim stazama, izbjegavati nepotrebno provlačenja kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganja odjevnih predmeta. Povratkom iz prirode treba pažljivo pregledati kompletno tijelo, naročito kod djece – navodi.
Profesor Omeragić ističe da je krpelju potrebno najmanje 12 sati boravka na domaćinu da bi prenio uzročnike oboljenja.
– Važno je krpelja ukloniti što prije, rizik od infekcije je veći što je boravak krpelja na tijelu duži. Treba ih izvaditi kompletno, skupa s rilom kojim se zabušuju u kožu nizovima sitnih trnića usmjerenih u suprotnom pravcu od mjesta uboda – ističe on.
Tokom vađenja krpelja ne treba žuriti, ne povlačiti ih naglo, ne smije se tijelo krpelja stiskati i gnječiti.
– Potrebno je uhvatiti krpelja dezinficiranom pincetom, neposredno uz kožu (na mjestu gdje usni aparat krpelja ulazi u kožu) i laganim povlačenjem (rotacijski) izvući krpelja iz kože.
Ukoliko u koži ostane rilo, koje se prepoznaje kao sitna tamna tačkica, treba ga odstraniti sterilnom iglom – kaže on.
Nakon odstranjivanja krpelja mjesto uboda treba dezinficirati alkoholom i jodom, a ruke i pribor koji se koristio za vađenje treba dobro oprati i dezinficirati. Mjesto uboda eventualno premazati antibiotskom mašću.
Ako se vadi pravilno, ne treba na krpelja i oko mjesto uboda nanositi ulje, benzin, lak za nokte i slično jer to kod krpelja može izazvati stres, dublje uvlačenje u kožu i izbacivanje više sline.
(Fena)