Petak, 14 svibnja, 2021

Sulejman Tihić: “SDP generator krize u BiH”

Nemojte propustiti

Sulejman Tihić, predsjednik SDA, glavnim krivcem i generatorom duboke krize u kojoj je država smatra SDP Zlatka Lagumdžije, koju optužuje za neprincipijelnost, izdaju političkih principa i ranijih dogovora.

tihic2U intervjuu za “Nezavisne”, Tihić naglašava da su sada, kada je SDA u opoziciji na državnom nivou, na sceni lideri koji se uskostranački ponašaju.

“Često su nedovoljno kompetentni da bi napravili održiva rješenja”, ističe predsjedik SDA.

Ko je kriv za duboku krizu u državi?

Krivi su izborni pobjednici, dvije socijaldemokratske stranke, prvenstveno SDP. Kao što je poznato, trebalo je 17 mjeseci da se uspostavi vlada na državnom nivou, jer SDP 17 mjeseci nije želio da HDZ dobije ono što pripada legitimnim predstavnicima jednog naroda.

Kriza je u međuvremenu evoluirala na FBiH i čini se da za jednu od posljedica imamo sva ova pravosudno-politička dešavanja vezana za predsjednika FBiH Živka Budimira. Nakon što je pušten iz pritvora, on je nastavio obavljati svoju dužnost, iako je još pod istragom. Kako to komentarišete?

Mi smo od prvog momenta podržali rad Agencija za provođenje zakona, i to je prvi princip. A drugi princip je presunkcija nevinosti dok se ne izrekne sudska pravosnažna presuda. Istovremeno, iskazali smo određene rezerve u odnosu na ovaj prvi princip s obzirom na način kako je provedena istraga, kako je sve rađeno i s obzirom na medijsku pompu. Postoji bojazan da iza toga stoji politički uticaj. Uostalom, Ustavni sud BiH je potvrdio da nije bilo osnova za pritvor, da ne postoji osnovana sumnja. SDA je iskazala i određenu rezervu kada je u pitanju uopšte nadležnost Suda BiH, jer se radi o krivičnim djelima iz nadležnosti općinskog, odnosno kantonalnog suda. Bojimo se da je ovdje upletena politika.

Da li još tvrdite da je cilj Budimirovog hapšenja rekonstrukcija Vlade FBiH, s obzirom na to da on ne želi staviti svoj potpis na ovaj proces koji bi značio izlazak SDA iz Vlade, a ulazak dva HDZ-a?

Mi smo izrazili sumnju, koju je, na određeni način, potvrdilo i ponašanje SDP-a. Oni su u Parlamentu tražili da se predsjedniku FBiH ovlasti oduzmu na neustavan način i da se one prenesu na potpredsjednike. Nakon toga je i Ustavni sud utvrdio da se, maltene, cijela istraga zasnivala na pričama rekla-kazala. Ne znam da li Tužilaštvo i Sud imaju neke nove dokaze, ali pustimo da pravosuđe radi svoj posao, da ne prejudiciramo ishod.

Činjenica je ipak da FBiH drma najveća ustavna i politička kriza još od pokušaja uspostavljanja “hrvatske samouprave” 2001. godine, koja se uveliko odražava na cijelu državu, ali i sve reformske procese i evropski put BiH. Ima li rješenja za ovu situaciju?

Mislim da kriza u Federaciji ne utiče bitno na reformske procese na državnom nivou i put BiH ka EU i NATO. Tu imamo veće blokade iz RS, pogotovo u vezi s rješavanjem pitanja vojne imovine i svega onoga što znači ispunjavanje aplikacije za kandidatski status u EU. Međutim, problem u FBiH je eskalirao izbornom pobjedom SDP-a. Do toga vremena postojala je tradicionalna koalicija narodnih stranaka, SDA i HDZ-a, uz SBiH i još poneku stranku. To je funkcionisalo bolje ili lošije, ali se uvijek išlo naprijed. Generator ove krize je SDP, koji je najprije dvije godine odbijao i pomisao da HDZ bude dio vlasti, da bi na kraju napravio potpuni zaokret i pokušao da izvrši rekonstrukciju Vlade FBiH ne poštujući odredbe Ustava i zakona.

A da li su generatori krize i žestoko posvađani bošnjački lideri, zbog kojih mnogi strahuju da je i sama opstojnost BiH dovedena u pitanje?

Kada je u pitanju država BiH, sigurno je da, koliko god bili posvađani, mi smo za državu. Ali sigurno da te podjele mogu uticati na neke druge procese, posebno u FBiH. Znate, sam pokušaj izbacivanja SDA kao najjače političke stranke u BiH, sa svim onim što ona jeste, kao što vidimo, odražava se i na funkcionisanje Vijeća ministara, koje nakon izbacivanja SDA iz vlasti maltene ništa nije uradilo. Dok je SDA bila na vlasti, mi smo potpisali “banjalučki sporazum” o državnoj imovini, popisu stanovništva i zakonu o državnoj pomoći. Nakon našeg izbacivanja prave se nekakvi politički dogovori Dodik – Čović – Lagumdžija, ali ništa se od toga ne realizuje.

Govorite o institucijama sistema, ali činjenica je da one ne funkcionišu; Vlada FBiH je u totalnoj blokadi, Vijeće ministara je također djelimično blokirano i podijeljeno, dok se državno pravosuđe suočava s mnogim problemima i političkim pritiscima. Gdje tu ima države?

Za funkcionisanje svih vlada potreban je politički dogovor, bez obzira na to kako je država uređena. Nekada je u državama kakva je BiH za dogovor potreban veći napor, jer se u slučaju BiH mora osigurati i entitetska i etnička kvota u glasanju. Očito da rad Vlade FBiH blokira premijer, koji već nekoliko mjeseci ne zakazuje redovne sjednice, a imamo oko 400 tačaka koje čekaju na dnevni red. Kada je u pitanju Vijeće ministara, to je opet pitanje sposobnosti i želje lidera parlamentarne većine da prave dogovore i kompromise. Vi znate da sam ja zbog svojih kompromisa često proglašavan čovjekom koji ne štiti interese Bošnjaka, koji nije musliman i gubio sam i izbore zbog “aprilskog paketa”, zbog “prudskog procesa”… I sada mislim da su to sve bili dobri kompromisi u interesu i države i svih naroda u BiH. Sada su na sceni lideri koji se uskostranački ponašaju i često su nedovoljno kompetentni da bi napravili održiva rješenja.

Da li ste Vi lično, ali i SDA, spremni preuzeti svoj dio odgovornosti za teške posljedice po državu ako stanje ostane kakvo jeste, pogotovo ukoliko definitivno propadne dogovor o načinu provođenja presude “Sejdić i Finci”, od čega zavisi i nastavak evropskog puta BiH?

Prvenstvena odgovornost je na strankama vladajuće većine. Mi smo kao sada opoziciona stranka izašli s našim prijedlogom koji se najvećim dijelom podudara s prijedlogom iz RS. Također, smatramo da se u okviru provođenja presude “Sejdić i Finci” ne može rješavati hrvatsko pitanje u BiH, kao ni pitanje bilo kojeg konstitutivnog naroda, jer je to izuzetno složen proces da bi se to moglo riješiti i provesti u okviru ove presude.

Kako komentirate sukob Fahrudin Radončić – Bakir Izetbegović, koji je kulminirao i često prelazi granice dobrog ukusa?

SDA je u Predsjedništvu razmatrala tu problematiku, a nakon izjave gospodina Radončića kao ministra sigurnosti, koju je dao “Večernjem listu”, gdje je predsjednika države optužio za učešće u određenim političkim ubistvima. Tražili smo o tome i parlamentarnu raspravu, jer želimo da se ta stvar raščisti i skine takva nametnuta hipoteka sa gospodina Izetbegovića. Koliko znam, to bi trebalo da bude na dnevnom redu naredne sjednice Zastupničkog doma Parlamenta BiH.

Hoće li SDA ostvariti svoje najave i bojkotovati popis stanovništva u oktobru ove godine ukoliko bošnjačkom stanovništvu ne bude naglašeno da u rubriku nacionalnost upiše “Bošnjak”?

SDA ima niz primjedaba na tok priprema popisa stanovništva, koje ukazuju na mogućnost popisnog inženjeringa. Ukoliko se ti nedostaci u međuvremenu ne otklone, razmišljamo da pozovemo i na bojkot popisa stanovništva, ali u tom pravcu još nije donesena nikakva odluka.

SDA je uspjela stabilizirati unutarstranačka previranja nakon konvencije u februaru, na kojoj je Bakir Izetbegović izabran za Vašeg zamjenika. Koliko je, ipak, ovakva situacija održiva, s obzirom na to da Izetbegović ne skriva ambicije da preuzme stranku?

Mnogi priželjkuju podjele u SDA, a ja sam, evo, već 12 godina predsjednik. Stalno se govori o podjelama, a radi se, u stvari, o demokratskim raspravama u SDA, koje su u BiH neuobičajene u drugim strankama. Tamo imamo lidere koji naređuju, a ostali slušaju. U SDA nije tako. Kada je u pitanju konvencija, donijeli smo jedinstvenu odluku da se odgodi kongres zbog složene političke situacije u BiH, ali i da se izvrši rekonstrukcija rukovodstva. Jedan je predsjednik u stranci i zna se kako se odlučuje u SDA. Gospodin Izetbegović je zamjenik, imamo i potpredsjednike, i mi dobro surađujemo.

Vjerujete li da ćete i nakon kongresa 2015. ostati predsjednik SDA?
Još je rano o tome govoriti.

(Nezavisne novine)

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Vojna vježba “Brzi odgovor 21”: Promjena plana, američki vojnici ipak danas ne stižu u Sarajevo, sve je pomjereno zbog operativnih razloga

Ceremonija dočeka dolaska većine američkih vojnika za vježbu "Brzi odgovor 21" je iz operativnih razloga pomjerena za subotu ujutro. Bilateralna...

Možda vas zanima i ovo