Ponedjeljak, 23 svibnja, 2022

Sva lica Milorada Dodika: On je dokaz da je u politici sve moguće

Nemojte propustiti

U otkrivenim diplomatskim porukama iz Wikileaksa iz 2009. godine, navodi se da se Milorad Dodik smatra opasnim za stabilnost Balkana, zbog sve većih zahtjeva za autonomijom RS-a.

Teško da neki političar ima toliki spektar djelovanja i prilagođavanja političkom stanju od Milorada Dodika.

Od miljenika Zapada, u samo par godina postao je osoba koju treba skloniti s političke scene, iako ozbiljni analitičari vjeruju da podrška Dodiku ne dolazi samo od Rusije, kako se to ovih dana voli isticati, nego i od istog tog Zapada, koji posljednjih 30 godina također balansira na Balkanu, piše Deutsche Welle.

“BiH je napravljena nefunkcionalna u Daytonu, jer je to bio cilj”, nerijetko se može čuti, uz opasku da je stanje držanja napetosti, uvijek dobro za korištenje od treće strane.

NA SCENI I PORED RADIKALNIH ZAOKRETA

Miloradu Dodiku se već 20 godina, koliko je u vrhu političke scene u BiH, prebacuje da je na vlast došao na “tenkovima NATO-a”, prihvaćajući sve zahtjeve koji su traženi. Međutim, u tih 20 godina koliko je u samom vrhu vlasti, zaokreti u njegovim političkim stavovima i promjena smjerova, potvrđuju pravilo da je u politici sve moguće.

To najbolje pokazuje njegova posljednja izjava da BiH nema alternativu i da je predložio ministrici vanjskih poslova Njemačke Annaleni Baerbock ulazak BiH u EU.

– Mislim da imamo neku suglasnost o tome da se evo, pod pokroviteljstvom Njemačke, napravi jedna potpuno neutralna pravna analiza o stanju, bez političkih primjesa i da se jedna pravna analiza napravi o tome što je rađeno i kakva je situacija u BiH. Čini mi se da je to ministrica shvatila i da bi se to moglo dogoditi u budućnosti – rekao je Dodik, nakon sastanka sa šeficom njemačke diplomatije, navodeći kako secesija Republike Srpske nikada nije bila opcija. Naprotiv.

– Moje pitanje je bilo postoji li njena spremnost da u ovako novim okolnostima, izazvanim sukobom u Ukrajini, utječe na briselsku administraciju, da omekša procedure za BiH, kako bi ona dobila kandidatski status. Objasnio sam da u BiH nema pokreta u vezi sa secesijom – rekao je Dodik.

Samo nekoliko dana ranije, Dodik se obrušio na njemačku šeficu diplomatije, koja već neko vrijeme zagovara sankcije Miloradu Dodiku, a koje su bile tema nedavnog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a.

OPČINJENA JE I LAŽE

– Mislimo da je ministrica vanjskih poslova Njemačke opčinjena i potpuno izvan realnog stanja stvari. I da je ona u orbiti nekih imaginacija, koje pokušava prodati čitavoj Evropi. To je ozbiljna greška i takvi neartikulirani likovi su vrlo opasni za globalnu politiku – rekao je tada Dodik, naglasivši da će joj upravo takve stavove prenijeti na sastanku u Sarajevu.

– Mislim da iznosi laži na javnu scenu i da bez skrupula pokušava samo nametnuti svoju mržnju prema Srbima, RS i nama nekim pojedincima – rekao je tada Dodik, za razliku od sastanka u četvrtak (10.3.22. godine), na kojem je zatražio lobiranje za kandidatski status BiH – uvjeravajući da nema secesionističke politike u RS-u.

Strukturalni dijalog i referendumi 4.0

Ozbiljne prijetnje referendumom u RS-u počele su 2011. godine, kada je početkom godine u Narodnoj skupštini RS-a usvojena inicijativa Milorada Dodika o održavanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH. Referendumsko pitanje je bilo, “Podržavate li nametnute zakone od strane Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH i njihovu neustavnu verifikaciju u Parlamentarnoj skupštini BiH”.

Inicijativa je uslijedila nakon učestalih presuda Srbima pred pravosudnim organima BiH, u mnogo većem broju u odnosu na druga dva naroda, što je ocijenjeno kao hajka protiv Srba.

– Mi imamo neki plan. Vi možete nagađati šta je poslije. Ono što vam ja mogu reći je da je referendum, kao demokratsko sredstvo, snažna politička podloga za mnoga ponašanja – rekao je Dodik tada.

Suština ovog referenduma, ni tada nije bila problem za međunarodnu zajednicu, nego njegov čin mogućeg održavanja, koji bi otvorio put nekim drugim referendumima, pa i onom o odvajanju. Tadašnja visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton doputovala je u Banju Luku kako bi spriječila održavanje referenduma.

Najveći rezultat tog sastanka, kako ocjenjuju analitičari, nije bio odbacivanje odluke o referendumu, nego ustupak Ashton i međunarodne zajednice s jedne i politička pobjeda Dodika s druge strane.

– Ovim su stvorene sve pretpostavke pa referendum sada i nije neophodan – rekao je Dodik tada, nakon dogovora da se krene u strukturalni dijalog o reformi pravosuđa, koji je propao prije nego što je počeo.

PRELAZAK CRVENE LINIJE

U otkrivenim diplomatskim porukama iz Wikileaksa iz 2009. godine, navodi se da se Milorad Dodik smatra opasnim za stabilnost Balkana, zbog sve većih zahtjeva za autonomijom RS-a. U depeši tadašnjeg američkog ambasadora u BiH Charlesa Englisha Washingtonu navodi se da Dodikova retorika stvara klimu u kojoj je nemoguće napraviti kompromis.

– Dodik postaje sve opasniji i prkosniji u sjeni odsustva jasnog odgovora visokog predstavnika – navodi se u jednoj od depeša Englisha iz 2009. godine.

I za Dodika je s njegove točke gledišta “crvena linija” pređena nekoliko puta. Od odluke suda kojom poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj pripada Bosni i Hercegovini, do nametnutih izmjena Krivičnog zakona o zabrani negiranja genocida. Posljednja je, kako je rekao Dodik, bila kap koja je prelila čašu i predstavila trenutak nakon kojeg više “nema povratka”.

– Ovo je posljednji čavao u mrtvačkom kovčegu BiH. Ovdje nemamo više što čekati, poruka je svim Srbima. BiH ne može nakon ovog funkcionirati – rekao je između ostalog Dodik nakon odluke Valentina Inzka.

Skupština je nakon toga zasjedala a odluka o blokadi bosanskohercegovačkih institucija dok se zakon ne poništi, donesena. Osam mjeseci kasnije, Parlament BiH usvaja zakone s potrebnom entitetskom većinom, a Dodik traži od njemačkog šefa diplomacije, da ubrza kandidatski status BiH.

NIKADA OBJAVLJENI

Jedini referendum koji je održan u RS-u bio je onaj o obilježavanju 9. januara kao dana ovog entiteta 2016, kojeg je Ustavni sud BiH godinu ranije, u Zakonu o praznicima u dijelu koji se odnosi na datum, proglasio neustavnim. Nakon što je referendum raspisan, Ustavni sud je zabranio njegovo održavanje, ali je i pored toga, i upozorenja međunarodne zajednice u BiH, održan. Međutim, Ustavni sud neustavnim je proglasio rezultate referenduma, koji nikada nisu objavljeni u Službenom glasniku RS-a, iako je bilo najavljeno da će se to dogoditi, bez obzira na odluku suda.

Milorad Dodik je i za secesiju i za put BiH u Evropskoj uniji, stav je dobrog dijela javnosti. On je i za napredak zemlje, ali i za blokadu. Pitanje je samo što se u datom trenutku nudi kao bolja opcija u pragmatičnom obliku, za opstanak na političkoj sceni.

Više s weba

Interesantno za vas

Izdvajamo

Hrvati u problemu, hitno im treba 15.000 radnika: “Morat ćemo ih uvesti”

Direktor Uprave za razvoj, investicije i konkurentnost turističkoga gospodarstva u Ministarstvu turizma Robert Pende rekao je jutros u emisiji...

Možda vas zanima i ovo