Zapošljavanje iz trećih država od 2015. godine olakšava pravilo po kome oni dozvolu za rad i boravak mogu dobiti u općinama, diplomatskim predstavništvima u inostranstvu ili preko agencija za zapošljavanje
Prema podacima državnog statističkog ureda, krajem prošle godine u Sloveniji je bilo 885.700 radno aktivnih osoba, među kojima i 87.700 stranaca, što znači da je gotovo svaki deseti zaposleni strana.
Prema dostupnim podacima, najviše ih je iz Bosne i Hercegovine (oko 42.000), a zatim iz Srbije (gotovo 11.000).
Slijede radnici iz Hrvatske, ali je razlika što Hrvatima za zapošljavanje u Sloveniji više ne trebaju radne dozvole, s obzirom na članstvo Hrvatske u Evropskoj uniji.
Gotovo 7.100 zaposlenih u Sloveniji je sa Kosova, a blizu 6.000 iz Makedonije.
Zapošljavanje iz trećih država od 2015. godine olakšava pravilo po kome oni dozvolu za rad i boravak mogu dobiti u općinama, diplomatskim predstavništvima u inostranstvu ili preko agencija za zapošljavanje, pa je porast zaposlenih stranaca zadnjih godina vrlo veliki.
Najviše je zaposlenih stranaca u građevinarstvu, ali često se radi o onima koje slovenske kompanije odmah prosljeđuju na rad u druge članice EU-a, što u nekim slučajevima izaziva i nezadovoljstvo u susjednim državama.
Tako u Austriji građevinski sindikati tvrde da je slovenska uobičajena praksa da se za poslate radnike strance uplaćuju porezi i doprinosi na minimalnu plaću, čime njihove kompanije stiču konkurentsku prednost u odnosu na austrijske u nekim sektorima.