Ponedjeljak, 30 siječnja, 2023

Svaki punoljetni građanin BiH dužan je 3.000 KM

Nemojte propustiti

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ranije je za Avaz kazao da građani sami pronalaze rješenja da spoje kraj s krajem u nedostatku brige vlasti.

Dok je potrošačka košarica sve bliža iznosu od 3000 KM, prosječne plaće nisu dovoljne kako bi te troškove pokrile ni 50 posto, a živjeti se mora. Građani su primorani snalaziti se, neki posežu za dizanjem kredita, a neki ulaze u minus na računima.

Prema posljednjim podacima, građani Bosne i Hercegovine bankama duguju blizu 11 milijardi KM. Iako podaci službenih financijskih institucija u zemlji govore i o štednji od 14 milijardi maraka, većina građana se odriče i onog osnovnog ili se zadužuje da bi to kupila. Više od pola milijuna građana koristi dopuštena prekoračenja na svojim računima, a ona su viša od 310 milijuna KM.

Svaki punoljetan građanin dužan je više od 3000 KM.

Ekonomisti kažu kako štednja stanovništva od 14 milijardi KM čini 51 posto bilance banaka. Od tog depozita od 14 milijardi, otprilike 10 milijardi stanovništvo koristi kao kredit.

“Da pojednostavimo, oni koji štede, koji imaju, oni praktički kreditiraju one koji nemaju, tu dolazi do prelijevanja. Jedna kategorija stanovništva dolazi u dužničku krizu“, kazao je ekonomist Željko Rička za BHRT.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ranije je za Avaz kazao da građani sami pronalaze rješenja da spoje kraj s krajem u nedostatku brige vlasti.

“Nema nikakvih aktivnosti vladajuće koalicije na razini BiH koja bi trebala uraditi nešto u smanjivanju opterećenja inflacije i svega što nam se događa. Zbog toga građani pribjegavaju zaduživanju kako bi riješili neke od gorućih problema. Po definiciji, to zaduživanje je kod mikrokreditnih organizacija, u bankama uzimaju nenamjenske kredite kojima, zapravo, mogu ili moraju servisirati komunalne obveze ili izvanredne troškove kao što je nabava goriva za grijanje, kupnja svega onoga što je potrebno djeci koja polaze u školu i ostalo“, kazao je Pavlović.

Dodaje da se sezonski troškovi ne mogu servisirati iz tekućih ušteda zato što tekuće uštede zapravo i ne postoje, zbog čega građani kreditnim sredstvima svladavaju probleme s kojima svaki dan žive. Prema riječima sociologa, štednja koju građani BiH imaju na svojim računima ima simbolički karakter.

“Ta štednja, kao način života, vrlo je prisutna kod građana, čak u njihovu mentalitetu življenja. Ali mislim, u ovim uvjetima, s ovim standardom, visinom osobnih primanja, s inflacijom, koja je mnogo veća nego što je vidljivo, kako je to jako teško. Tako da nisam siguran da ljudi uopće mogu živjeti solidno, a kamoli štedjeti“, kaže sociolog Drago Vuković za BHRT.

Zoran Petoš iz Udruge za zaštitu potrošača “Don” kazao nam je ranije kako su među stanovnicima BiH najpogođeniji umirovljenici koji su već godinama u začaranom krugu dužničkog ropstva iz kojeg je, kaže, nemoguće izići.

Umirovljenici su posebno pogođena kategorija ljudi. Imamo veliki broj osoba koje primaju najniže mirovine i svi moraju biti svjesni da oni ne mogu preživjeti mjesec ako im netko sa strane ne pomogne.

“Dok plate režije, lijekove i terapije koji su im nužni da prežive mjesec, što mislite koliko im novca ostane za osnovne životne namirnice“, kaže Petoš. Prema njegovim riječima, određeni broj njih nerijetko poseže i za umirovljeničkim kreditima, što ih dovodi u novo dužničko ropstvo. No, osim umirovljenika koji su posebno pogođena kategorija, ne može se reći ni da ostatak bh. stanovnika živi bolje, što najbolje govori podatak da je svaki punoljetan bh. građanin dužan 3000 KM.

Interesantno za vas

Izdvajamo

Ko preživi, pričat će: Kajmak na pijaci košta više od 19 KM, a kilogram luka je oko devet maraka

Građani poručuju da su zelene pijace postala jako skupa mjesta kupovine, sa daleko većim cijenama nego u marketima. Na zelenim...

Možda vas zanima i ovo