Četvrtak, 9 prosinca, 2021

Švedska testira šestosatno radno vrijeme

Nemojte propustiti

svedska

Drugi najveći švedski grad Goeteborg odlučio je od 1. jula testirati šestosatno radno vrijeme za službenike uz zadržavanje kontrolne skupine koja će i dalje raditi osam sati očekujući da će se dokazati da kraće radno vrijeme prati veća produktivnost, pišu ove sedmice vodeći mediji

Ukoliko se očekivanja potvrde to bi se moglo proširiti na čitavo švedsko društvo, no već sada neki sretni stanovnici toga grada žive taj san od 1.332 radna sata godišnje, piše Washington Post.

Cilj goeteborškog projekta je utvrditi je li jedan od najjačih argumenata u prilog kraćeg radnog dana i tačan. Ukoliko se potvrdi da kraće radno vrijeme rezultira boljim mentalnim i fizičkim zdravljem zaposlenika šestosatni radni dan mogao bi se protegnuti na druge segmente javne uprave, piše list.

Post navodi kako dosadašnja istraživanja sugeriraju da duže radno vrijeme rezultira nižom produktivnošću u klubu najbogatijih zemalja OECD-u.

S druge strane navodi slučaj švedskog grada Kirune koji je odustao od šestosatnog radnog vremena 2005. kada je utvrđeno da intenzivniji rad nije i bolji i da je bilo negativnih posljedica po zdravlje.
Skraćivanje radnog vremena “svakako je pomoglo povećanju produktivnosti no poraslo je i obolijevanje”, kazala je Carina Bild iz Nacionalnog instituta za radni vijek.

List Economist prošle je godine prenio podatke OECD-a iz kojih proizlazi da produktivniji radnici provedu manje vremena na radnim mjestima i bolje su plaćeni. Prema tim podacima Grci su najviše sati prosjedili na poslu – prosječno više od 2.000 sati dok su Nijemci proveli bitno manje – oko 1.400 sati.

No, njemačka produktivnost u odnosu na grčku bila je 70 posto veća. Iako podaci OECD-a upućuju na korelaciju kraćeg radnog vremena i veće učinkovitosti Economist navodi da to ne važi i za SAD u kojemu duže radno vrijeme prati i veća produktivnost.
Američki portal Huffington Post piše da Nijemci iako rade 394 sata godišnje kraće od Amerikanaca svojim radom priskrbljuju Njemačkoj četvrto mjesto u svijetu po produktivnosti.

Među europskim zemljama po podacima OECD-a najkraće radno vrijeme imaju Nizozemska s 1.332 sati godišnje i Njemačka s 1.384 a najduže Grčka s 2.034 sata.

Economist je naveo i da je istraživanje novozelandskog odbora za produktivnost objavljeno 2013., pokazalo da duže sjedenje na poslu ne znači nužno i bolji rad.

Američki portal Huffington Post piše kako će neobični projekt švedske državne uprave trajati godinu dana i pratit će se ne samo produktivnost zaposlenika na šestosatnom i osmosatnom radnom vremenu nego i obolijevanje kako bi se na kraju usporedila učinkovitost i utjecaj na mentalno i tjelesno zdravlje dvije skupine.

Goeteborški vijećnik iz Stranke lijevih Mats Pilhelm kaže kako vjeruje da uz duže radno vrijeme ide i više stanki što utječe na produktivnost.

“Svaki puta kada prekinete posao, treba vam 10 do 15 minuta da se uhodate natrag, jer morate vidjeti gdje ste stali”, kaže on dodajući da tvornica Toyote u Goeteborgu ima obećavajuće rezultate nakon što je prešla na šestosatno radno vrijeme.

CBS News navodi da će plaća svim zaposlenicima Goeteborga uključenima u projekt ostati ista.

New York Times je pak prenio da više vremena za vježbanje i odmor može povećati kvalitetu rada dok ručanje za uredskim stolom ili buđenje uz čitanje službenih mailova stvara preduvjete za “frustrirane i bijesne” zaposlenike.

Prema tom listu istraživanje je pokazalo da je nesanica koja je rezultat “radne tjeskobe” vodeći uzrok sindroma “izgaranja na poslu” koji američke tvrtke košta 63,2 milijarde dolara godišnje u izgubljenoj produktivnosti.

Više s weba

loading...

Izdvajamo

U Washingtonu se sastali Denis Zvizdić i Matthew Palmer

"Saglasili smo se da u izmjenama izbornog zakona treba naći demokratsku ravnotežu kolektivnog i individualnog, uz obavezno jačanje integriteta...

Možda vas zanima i ovo