Svjetski i regionalni mediji izvještavali su o protestima širom BiH. U analizama su ukazivali na posljedice trodnevnih protesta, ali i na osnovne uzroke koji su doveli do eskalacije stanja.
Težak ekonomski status i nezaposlenost osovni su razlozi koje je britanski BBC detektovao kao okidač za proteste u BiH. Ocjenjujući trodnevne demonstracije kao najveće nemire od kraja rata, navode kako su frustracije koje se godinama nakupljaju prekipjele. BiH više nije na međunardonom radaru, a građani se osjećaju zaboravljenima, ali ne samo od svijeta već i vlastitog političkog rukovodstva.
Administracija je, ocjenjuje BBC, podijeljena etnički i čini se da je nesposobna da se dogovori o bilo čemu sem o vlastitim, izvanprosječnim primanjima.
Građani su siti svega, prenosi CNN. Izvještavajući o zbivanjima u BiH praćenih paljenjem institucija, navode i kako ozbiljno teško ekonomsko stanje demonstrantima nije ostavilo izbora. Dvadeset godina nakon rata ulice u BiH još jednom su nesigurne, navodi CNN.
Al Jazeera je iz minute u minutu izvještavala je o događajima u Sarajevu, Tuzli, Zenici i Mostaru. Protesti su izraz javnog nezadovoljstva političkim prepucavanjima koja dave rad vlada i ekonomski napredak još od završetka rata.
Protest su, pojašnjava ova TV kuća, počeli radnici koji su otpušteni iz kompanija koje su prodate ili kolabirale nakon što su privatizovane. Pridružile su im se i hiljade nezaposlenih, te omladina.
Bosna i Hercegovina onesposobljena je političkim klinčom koji se vodi između tri etničke skupine – Bošnjaci, Srbi i Hrvati – zbog čega je dospjela u ćorsokak, piše Guardian. Rezultat toga je da je ekonomija ispašta, a građani su skeptični i vjeruju da vlast radi samo u interesu elite, ali ne i naroda.
Irish Times, izvještavajući o protestima, navodi kako je jedna od četiri osobe u BiH nezaspolena. Civilni su nemiri bez presedana u postratnoj državi gdje su Srbi, Hrvati i Bošnjaci tolerirali političku stagnaciju godinama kako ne bi rizikovali da ponovo dođe so konflikta. Oporavak Bosne i Hercegovine talac je etnički postavljenog sistema podjele moći, nastalim u mirovnom dogovoru koji je okončao rat u kome je stradalo oko 100.000 ljudi.
Dagens Nyheter – najtiražniji i najutjecajni švedski dnevni list, piše o protestima protiv visoke nezaposlenosti, neisplaćenih plaća, povjerenja u političare. Navode kako je u BiH najveća nezaposlenosti na Balkanu koja, prema procjenama švedske ambasade, iznosi 44 posto. Uz izvještaje o destrukciji, list prenosi i izjave među kojima se ovakvo stanje u BiH ocjenjuje kao „bosansko proljeće“.
Voice of Russia, u tekstu pod naslovom Bosna na rubu nakon nasilja, izvještava o posljedicama trodnevnih protesta. Navodi se kako se u glavnom gradu još osjeti miris paljevina nakon što su razbješnjeli demonstranti zapalili vladine zgrade tokom nemira koji su za posljedicu imali i 150 povrijeđenih. Protesti, navodi Voice of Russia, odslikavaju rastuće nezadovoljstvo stanjem ekonomije u zemlji.
I regionalni mediji javljaju o dramatičnom stanju u BiH.
Hrvatska NOVA TV izvještava o sablasnim slikama iz Mostara, Sarajeva i Tuzle nakon jučerašnje eskalacije sukoba s policijom. Izvještavajući s lica mjesta, NOVA TV navodi kako su građani bijesni jer nemaju novca za život. Nezadovoljni su korupcijom, kriminalom i neisplaćenim platama.
Hrvatska radiotelevizija je u izvještajima sa protesta također ocijenila stanje dramatičnim, ali i da se situacija smiruje.
Radio-televizija Srbije ,izvještavajući sa, kako su ocijenili, vatrenih ulica u BiH, prenose kako su demonstranti sopštili da je takvo stanje rezultat “oglušivanja aktuelne vlasti na zahtjev radnika”.
(RSE)