Petak, 30 srpnja, 2021

Torlak: Škole nisu samo potrošači

Nemojte propustiti

Povodom odluke programa mjera racionalizacije budžeta Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo koji između ostalog podrazumijeva i spajanje pojedinih osnovnih škola te pretvaranje jednog dijela škola u područne škole s područlja općina Stari Grad i Centar, direktor OŠ “Hasan Kikić” Asim Torlak kazao je Feni da se tom pitanju ne može pristupiti bez sveobuhvatne, studiozne analize ekonomske, pravne, sociološke i kulturološke opravdanosti postojanja određenih škola u pojedinim sredinama.

Inače danas na inicijativu roditelja učenika OŠ “Hasan Kikić” u ovoj školi potpisuje se peticija protiv pretvaranja ove i drugih škola u područne škole.

Torlak ističe da nastavno osoblje pozdravlja odlučnost Vlade KS-a da provodi racionalnu politiku potrošnje budžetskih sredstava.

– Slažemo se s nastojanjima Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade da se naprave uštede i u okviru ovog resora. Međutim, smatramo da neka od predloženih rješenja iz Programa mjera racionalizacije ne mogu dati očekivane rezultate. Prije svega tu mislimo na fuziju (spajanje) određenih škola, odnosno pretvaranje pojedinih škola u područne. Tom pitanju ne može se pristupiti bez sveobuhvatne, studiozne analize ekonomske, pravne, sociološke i kulturološke opravdanosti postojanja određenih škola u pojedinim sredinama – kazao je on.

Nejasno je, smatra Torlak, kakve bi se uštede postigle, ako se to radi samo da se dva menadžmenta (direktor, sekretar, pedagog, računovodstveni radnik) spoje u jedan, a da pri tome škola nastavlja raditi u punom kapacitetu s učenicima i nastavnicima kao i ranije. U tom slučaju takva škola mora imati pomoćnika direktora, ili voditelja dijela nastavnog procesa, škola mora imati pedagoga – psihologa koji bi učenicima stalno bio na raspolaganju.

– Sekretar i računovodstveni radnik bi bili tehnološki višak, koji se onda treba zbrinuti na neki drugi način. Škola koja dobija status područne škole iz psiholoških, sigurnosnih i drugih razloga vremenom bi ostala bez učenika – kaže Torlak.

Direktor Osnovne škole “Hasan Kikić” također ističe da se može reći da bi koristi od toga bile neznatne u odnosu na nesagledivu štetu po djecu, roditelje, lokalnu sredinu, pa i širu društvenu zajednicu.

Tako Torlak ističe i da prema Programu mjera racionalizacije, fuzijom nije predloženo napuštanje školskih objekata, već samo pretvaranje u područne škole (sastavni dio) neke druge škole.

– Prema Programu mjera racionalizacije, fuzijom škola, te fuzijom odjeljenja niko ne bi trebao ostati bez posla. To je, prosto matematički gledano, nemoguće. Jedan značajan broj uposlenika u osnovnom obrazovanju ostao bi bez posla, jer je nemoguće da kroz Program zbrinjavanja tehnološkog viška svi budu zbrinuti. Uposlenici koji nemaju radni status na neodređeno vrijeme svakako i nisu predmet zbrinjavanja – ističe direktor OŠ “Hasan KIkić”.

Program racionalizacije, kako kaže Torlak, predviđa spajanje odjeljenja ispod Standardima propisanog minimuma od 18 učenika.

– Učitelji i nastavnici koji rade s djecom u našem obrazovnom sistemu sigurni su da je porast broja učenika u odjeljenjima proporcionalan kvalitetu nastavnog procesa. Veći broj učenika u odjeljenju znači opadanje kvaliteta nastavnog procesa.Veliko je pitanje da li bi škole s velikim brojem učenika u odjeljenjima mogle ispoštovati propisane standarde školskog prostora, posebno učioničkog prostora. Inkluzija djece s posebnim obrazovnim potrebama se ne spominje, mada ta djeca zahtijevaju individualni ili individualizirani pristup u nastavnom procesu, a u odjeljenjima s velikim brojem učenika bila bi marginalizirana – rekao je.

Kad je riječ o načinima ušteda na neki drugi način koji bi bio manje stresan Torlak ističe da misli da se uštede mogu u svakoj školi napraviti mnogo bezbolnije za sve sudionike odgojno-obrazovnog procesa.

– Posebno mislim za našu djecu, kojoj škola znači mnogo više od toga da je isključivo budžetski potrošač. Najznačajnije u tome je pristupati mjerama štednje i racionalizacije postepeno, te u okviru svake škole izvršiti racionalizaciju u skladu s mogućnostima i specifičnostima. Unutrašnjom sistematizacijom, preraspodjelom i objedinjavanjem pojedinih radnih mjesta, formiranjem odjeljenja s optimalnim brojem učenika, izvođenjem nastave izbornih predmeta u kombinovanim odjeljenjima, racionalizacijom upotrebe energenata, potrošnje vode, korištenja telefona i dr., centralizacijom javnih nabavki i ugovaranja poslova na način da se one provode na nivou Ministarstva i sl., može se uštedjeti 15-20 posto budžetske potrošnje. Treba spomenuti i da škole ostvaruju vlastite prihode koji se slijevaju u budžet Kantona Sarajevo izdavanjem prostora, pružanjem usluga produženog boravka i ishranom učenika – rekao je.

Od 2004. do 2014.godine OŠ “Hasan Kikić“ je u budžet KS-a prihodovala 1.061.809. KM od izdavanja prostora, što govori da škole nisu samo potrošači, navodi direktor Osnovne škole “Hasan Kikić” Asim Torlak.

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Od ovog vikenda nova pravila za ulazak u Njemačku?

"Pojačanim putovanjem rizikuje se da se taj trend preokrene”, navodi se u dokumentu Ministarstva. Svi putnici koji dolaze u Njemačku...

Možda vas zanima i ovo