Iako se većina građana raduje odlasku ionako blage zime, nije li topao mart razlog za zabrinutost?
Evropljani koji žive u centralnom dijelu starog kontinenta, danima uživaju u neuobičajeno toplom vremenu za mart. Nekima je bili toliko toplo da su zimsku garderobu brže bolje zamijenili ljetnjom. U Berlinu, Hamburgu i Minhenu, proteklih sedam dana bilo je toliko toplo da su se mnogi građani golišavi izležavali na jakom suncu. Slično je bilo i u glavnom gradu Francuske. Parižani su imali najviše martovske temperature, od kad postoje meteorološka mjerenja. Temperatura od 21,6 stepeni prijatno je iznenadila mnoge, prenosi Deutsche Welle.
Do kraja sedmice najviša dnevna temperatura u centralnoj Evropi biće iznad prosjeka, čak i do tri stepena, kaže Bajron Dru, meteorolog iz Velike Britanije. Lijepo vrijeme očekuje se i u ostatku Evrope. Na sjeveru, u Skandinaviji, očekuje se talas još toplijeg vremena. Veliki su izgledi da će temperature u tom dijelu kontinenta biti i do pet stepeni iznad prosjeka, uobičajenog za ovog doba godine.
Njemački meteorolozi nisu pretjerano uzbuđeni zbog neočekivane promjene vremena. Ana Vičorek u razgovoru za Deutsche Welle kaže da nema razloga za zabrinutost. „Nije baš toliko neuobičajeno, jer smo takve rekorde imali i ranije. Dakle, takva vijest i nije nešto novo. To su normalne fluktuacije“, tvrdi ta meteorološkinja. „Ima li smo temperature od 25 stepeni krajem marta prethodnih godina, a ni one nisu bile okarakterisane kao izuzetno značajne.“
Odgovor na pitanje, zašto je tako neuobičajeno toplo u martu ove godine zapravo je krajnje jednostavan, dodaje Vičorek. Nebo je sve vrijeme, od početka marta bilo vedro, bez oblaka, a razlog tome je visok pritisak struja, koje se kreću preko zapadne Evrope i Velike Britanije.
„Radijacija sunca, tipična za ovo doba godine, mogla je nesmetano da djeluje. To je u najvećoj mjeri razlog zbog kojeg nije neobično ako temperatura pređe 20 stepeni“, kaže Vičorek.
Istovremeno, aktivnost ciklona u sjevernom dijelu Atlantika, blokira talas hladnog vazduha, koji bi inače zahvatio zapadnu Evropu, dodaje Folker Ermert, meteorolog sa Instituta za geofiziku i meteorologiju na Univerzitetu u Kelnu. On tvrdi da su nešto više temperature u prvoj polovini marta dio dugoročnog trenda.
„Klimatske promjene su toku. Naše projekcije nagovještavaju povećanje temperatura od tri do četiri stepena u narednih sto godina, a na tom putu, uvijek će biti nekih rekorda u visini temperature ili vremenskih prilika“, kaže Ermert.
Iako je o tome još uvijek rano govoriti, taj stručnjak ne isključuje mogućnost da bi 2014, mogla biti najtoplija godina u centralnoj Evropi. „Ako napravite presjek na globalnom nivou, primjetićete da smo posljednjih godina imali najtoplije vrijeme, godinu za godinom. Drugim riječima, posljednjih nekoliko godina, bilo je veoma toplo u atmosferi.“
I dok je Sjeverna Amerika ove zime bila zametena, u Evropi je vrijeme bilo blago i znatno toplije. Emert tvrdi da bi to mogla biti najtoplija zima u posljednjih 250 godina.
U Njemačkoj se trude da smanje emitovanje gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, ali i to je još daleko od idealnog.
Nivo mora raste i velika količina snijega takođe nagovještava blagi porast temperature na globalnom nivou. U Njemačkoj se, priča meteorolog iz Kelna, sem toplog marta, dogodilo još nešto nesvakidašnje. „Obično u ovom doba godine imamo pripreme za sajam urbane ishrane u Kelnu. Po prvi put nam se dogodilo da smo plodove voća i povrća, morali da beremo ranije.“
Njemačka meteorološka služba u martu, najkasnije u aprilu, objavljuje prognoze o koncentranciji polena. Ovoga puta se za pripremama moralo početi još u januaru. Početak godine je u centralnoj Evropi prošao i znaku manje padavina, što ne samo da se održava na vlažnost zemljišta, nego povećava i opasnost od šumskih požara.
Meteorolozi ne savjetuju odlaganje zimske garderobe. Jer toplo će biti još maksimalno nekoliko dana. Već od naredne sedmice očekuju se niže temperature.