Loša saobraćajna infrastruktura, posebice u željezničkom saobraćaju, nedostatak političke volje, neusklađenost različitih oblasti saobraćaja, transporta i komunikacija s evropskim direktivama, kao i brojka od oko 5 posto saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom i teškim povredama, samo su neki od problema s kojima se BiH susreće u svojoj saobraćajnoj politici, rečeno je danas tokom znanstveno-stručnog skupa pod nazivom “Saobraćaj, transport i telekomunikacije – u susret s evropskim direktivama koji je održan u Mostaru.
Inženjer sigurnosti prometa JP Direkcije cesta FBiH Reuf Boračić smatra da nažalost, kada su u pitanju prometne nesreće ne možemo biti zadovoljni.
“Imali smo blagi pad boja prometnih nesreće i smrtno stradalih u zadnjih deset godina, međutim, ova godina nije dobro počela”, kazao je on, dodavši kako se može reći da smo u zadnjih deset godina na godišnjoj razini imali oko 5 posto smrtno stradalih i teško ozlijeđenih u prometnim nesrećama.
Što se tiče provođenja sigurnosnih mjera, Bačić napominje kako je izvršena obnova prometne signalizacije i opremanja cesta te da je postavljeno jako mnogo zaštitnih mreža što je rezultiralo smanjenjem broja prometnih nezgoda.
Naglasio je i kako je ovo vrijeme kada naši vozači uče kako pravilno voziti autoputem te da je u tom smislu Direkcija cesta FBiH radila brošure o sigurnosnoj vožnji autoputem i dijelila ih građanima.
Profesof. prof. Osman Lindov, predsjednik upravnog odbora Udruženja inžinjera prometa i komunikacija naglašava kako je BiH dio Europe te da će u gotovo svim sektorima morati poštivati europske direktive u prometu, transportu i komunikacijama.
Smatra kako ovo razdoblje, BiH mora iskoristiti da svoje zakonodavstvo prilagodi europskim direktivama.
“Dosta je stvari već implementirano, no dosta stvari još treba uraditi jer se europske direktive često mijenjaju i donese nove”, ističe Lindov, naglasivši pritom kako, prilikom svake posjete, europski dužnosnici uvijek pozivaju da našu infrastrukturu moramo uvezivati.
Po njegovom mišljenju, cestovna izgradnja je krenula većom dinamikom nego što je to bio slučaj ranije, no ono gdje smo najslabiji, kada je riječ o prometnoj infrastrukturi, jeste željeznička infrastruktura.
“Održivi razvoj koji europska unija zagovara posljednjih 10 godina upravo se odnosi na održivi razvoj u željezničkom sektoru i taj sektor moramo riješiti, da on uradi svoju ulogu, prije svega kao ekološki čist i održivi”, ustvrdio je on.
Što se tiče zračnog proemta, prof. Lindov smatra kako on u BiH u silaznoj putanji.
“Jedna nacionalna zračna kompanija u BiH je u silaznoj putanji i teško se bori s ostalim kompanija i po tom je pitanju potrebno nešto što prije riješiti… Dio kolača nam uzimaju drugi, a tu svako moramo spomenuti nadzor nad našim nebom koji u cijelosti nismo implementirali”, naglasio je on, zaključivši kako za zemljama EU, BiH najviše zaostaje u željezničkom i zračnom prometu.
Ogovarajući na upit koliko se trenutno ulaže u prometnu infrastrukturu, zamjenik ministra komunikacije i prometa BiH Saša Dalipagić ističe kako je trenutno u fazi implementacija 100 milijuna eura koji su dobiveni za dio koridora Vc, odnosno dionice Zvirovići-Počitelj i Zenica jug – Zenica sjever.
On smatra i kako BiH dosta zaostaje za zemljama EU što se tiče prometne infrastrukture.
“Po mom osobnom mišljenju jedan od razloga jeste i taj što se teško usuglašavamo u pojedinim interesnim sferama, a bez političke volje sve jako teško i mučno ide”, zaključio je zamjenik ministra.
Znanstveno-stručni skup koji je održan danas u Mostaru okupio je najistaknutije stručnjake iz svih oblasti prometa, transporta i komunikacija u Bosni i Hercegovini. Tom prigodom prezentirani su znanstveno-stručni radovi iz oblasti prometa, transporta i komunikacije u kontekstu europskih direktiva.
Skup je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva komunikacija i prometa BiH, Ureda potpredsjednika Federacije BiH i federalnog Ministarstva prometa i komunikacija.
“Države članice već su u ugovorima iz Rima naglašavale važnost zajedničke prometne politike. Promet, transport i komunikacije su također jedno od prvih područja zajedničkih politika Europske unije. Prvi početni cilj i danas je oformiti zajedničko prometno-transportno tržište, tj. omogućiti slobodu pružanja usluga i otvoriti prometna tržišta. Uspostavom slobodnog prometno-transportnog tržišta omogućava se pravedno tržišno natjecanje za različite vrste prometa, transporta i komunikacija, koje se istodobno razmatraju pojedinačno i kroz međusobne odnose”, ističu iz Udruge inžinjera prometa i komunikacija.
Prijevoz putnika i robe u posljednjih se 30 godina više nego udvostručio što je utjecalo na to da je prometno-transportni i komunikacijski sektor s ekonomskog gledišta vrlo uspješan i dinamičan, dok se s druge strane suočava sa sve težim društvenim i ekološkim posljedicama.