Nedjelja, 25 srpnja, 2021

U BiH je povjerenje tek u začecima

Nemojte propustiti

Predsjednici država jugoistočne Europe raspravljali su u ponedjeljak u Portorožu o tome može li inicijativa koju su prije tri godine pokrenuli poslovni lideri iz država jugoistočne Europe rezultirati nečim sličnim onome što su prije 70 godina postigle nordijske države koje su kroz nordijsko ministarsko vijeće ostvarile neke elemente integracije još prije nego što se to dogodilo kroz institucije Europske unije.

Novo vrijeme

U panelu pod naslovom “Novi dogovor za novo vrijeme” sudjelovali su slovenski predsjednik Borut Pahor, hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović, makedonski predsjednik Gjorge Ivanov, crnogorski predsjednik Filip Vujanović, predsjedavajući predsjedništva BiH Mladen Ivanić, kosovska predsjednica Atifete Jahjaga i srbijanski ministar za gospodarstvo Željko Sertić, kao posebni izaslanik predsjednika Tomislava Nikolića, prenosi Hina.

Predsjednik upravnog odbora portoroškog summita, slovenski gospodarstvenik Iztok Seljak, te slovenski predsjednik Pahor istakli su kao velik cilj i ambiciju oblikovanje takozvanog ‘new deala’ za regiju koja je niskokonkurentna i s relativno malo stranih investicija, a u isto vrijeme s jakim neiskorištenim potencijalima, zagovarajući tezu da zbog budućnosti, stabilizacije i boljitka društava na ovim prostorima treba dati političku potporu jačanju povjerenja i ekonomskog povezivanja.

Kao gost i uvodničar na panelu nastupio je glavni tajnik Nordijskog vijeća ministara Dagfinn Hoybraten, predstavivši iskustva skandinavskih država koje su prije 70-ak godina zanemarile svoje razlike na račun mnogih sličnosti i otvorile se jedne prema drugima, što im je pomoglo i u gospodarskom razvoju, pa danas svojim ekonomskim modelom, standardom i učinkovitošću predstavljaju željeni model za mnoge druge države.

Odvažni političari i odvažna rješenja

Hoybraten je upozorio da je povjerenje politički i psihološki izuzetno važna stvar i da se ono među tim zemljama koje su lingvistički, kulturno i zemljopisno vrlo bliske, a ipak različite u svojim identitetima koje brižno čuvaju gradilo niz godina.

“U vrijeme kriza trebaju nam odvažni političari i odvažna rješenja”, rekao je, upozorivši da 6 nordijskih zemalja i tri nordijske regije surađuju više desetljeća na međusobnu korist. Ta regija danas stvara 5 posto svjetskog BDP-a, a regija zapadnog Balkana s otprilike istim brojem stanovništva pet puta manje, a uz to je niskokonkurentna i neprivlačna za investicije iako ima velike potencijale, istakli su na summitu sudionici skloni jačem ekonomskom povezivanju regije, čemu bi se po njihovim riječima morali pridružiti i političari.

U samo nekoliko godina od kako je pokrenut proces Brdo-Brijuni jako se osnažilo i političko povjerenje u regiji, ocijenio je u svom nastupu slovenski predsjednik Pahor, podsjetivši koliko je povjerenje bilo važno kad je s nekadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor pripremao arbitražni sporazum o granici.

“Sada se poslovna suradnja u regiji dobro odvija, ali politička suradnja zaostaje za potrebama vremena”, rekao je Pahor, istaknuvši da je međusobno povjerenje od izuzetne važnosti i kad je riječ o ulasku u euroatlantske integracije i u rješavanju međusobnih otvorenih pitanja među državama.

Krhko povjerenje

Govoreći o stanju u multietničkoj i multikonfesionalnoj BiH Mladen Ivanić je istaknuo kao primjer jačanja političkog povjerenje u Predsjedništvu dogovor da se u javnost izlazi samo sa stajalištima koja su prethodno usklađena, a ne s onima koja su prijeporna, kako se ne bi dodatno stvaralo nepovjerenje među narodima u toj državi. Ivanić je rekao da ima osjećaj da su se mali kratkotrajni interesi političara koji ponekad izlaze sa stajalištima kako bi se dodvorili biračima i bili ponovno izabrani “iživjeli” i da povjerenje radi dugotrajne koristi zajednica jača. Međutim, povjerenje je još uvijek krhko, te treba čuvati zajedničke interese, ali i već stvorene nacionalne identitete jer je to proces koji se ne može vratiti unatrag.

Pahor je replicirao riječima kako smatra da se povjerenje javlja onda “kad su iscrpljene sve druge mogućnosti”, ali je naglasio da ne treba čekati takvu krajnju i opasnu situaciju nego povjerenje i međusobne odnose rješavati ranije. Smatra da se regija ipak izvukla iz one najgore ratne i kasnije gospodarske krize, unatoč globalnim izazovima koji su još prisutni o održavaju se i na ovo područje. “Mislim da se ovaj dio Europe izvukao iz najgoreg. Ja sam optimist”, kazao je Pahor, dodavši kako iako to zvuči pomalo apsurdno očekuje od političara da preuzmu odgovornost za koju su zaduženi, te iz nerazvijenog i nestabilnog prostora naprave “najstabilniji dio Europe i tako iznenade povijest”.

Ivanić je pak rekao kako smatra da u BiH ne postoji povjerenje nego “začeci obnove povjerenja”, te da se polako razvija i povjerenje u regiji.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović podržala je gospodarsku suradnju država na području jugoistočne Europe, te potrebu da se promijeni imidž regije kako bi ona postala uspješna i konkurentna i privlačna za investitore. Inzistirala je također na procesu ulaska u euroatlantske organizacije kao najboljem mehanizmu za vraćanje povjerenja i rješavanje sporova. Ona je rekla da države na prostoru jugoistoka starog kontinenta trebaju “iskoristiti ono što imaju, a ne ono što nemaju”.

”Treba ustrajati jer proširenje EU-a je pozitivan proces”, rekla je hrvatska predsjednica, dodavši da političari trebaju raditi na domaćoj sceni i uklanjati poslovne barijere, te raditi na privlačenju investicija, te uklanjanju korupcije.

Skandinavski model

Vujanović ne vjeruje da je skandinavski model primjenjiv na ovim prostorima Crnogorski predsjednik Vujanović rekao je govoreći o razvoju svoje države da je za nju od izuzetne važnosti turizam, ali i prometno povezivanje, pa Crna Gora očekuje investicije u svoju infrastrukturu. Vujanović je ocijenio da je s jedne strane loše što se EU neće proširivati idućih 5 godina, ali da tu odluku treba uvažavati, a da će Crna Gora ulaskom u NATO savez doprinijeti stabilnosti regije, ali i ojačati povjerenje svojih partnera prema njoj. Što se tiče moguće primjene skandinavskog odnosno nordijskog modela na tzv. “zapadnom Balkanu”, Vujanović je iskazao svoju skeptičnost.

On je rekao da su proces Brijuni-Brdo koji su pokrenule Slovenija i Hrvatska, te tzv. berlinski proces kojemu asistiraju Njemačka i Francuska vrlo značajni za regiju, pa i kad se radi o povratku povjerenja. Vujanović je međutim ocijenio kako je iluzorno očekivati da bi države u regiji mogle pristati na prijelaz nekih državnih kompetencija na neku organizaciju “nordijskog” tipa.

“To nije realno i mi nemamo odnose kakvi postoje u Nordijskom vijeću”, kazao je Vujanović, ali se složio da poslovnoj zajednici treba dati svu potporu za jačanje suradnje, te da bi to trebale podržati i izvršne vlasti u zemljama na ovim prostorima.

On se složio s ocjenom da pravi problem u regiji, kad se radi o gospodarstvu, nije nedostatak povjerenja nego nedostatak novca i ulaganja kako bi se obnovile velike gospodarske aktivnosti, napravile ceste i željezničke pruge kako bi zemlje u okruženju bile bolje prometno, pa onda i poslovno povezane.

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Jasno i nedvosmisleno negiranje genocida! Dodikov savjetnik potpisao peticiju i najavio ozbiljnije prikupljanje potpisa

Nakon što je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i...

Možda vas zanima i ovo