Nedjelja, 25 srpnja, 2021

U RS-u bez roditeljskog staranja 550 djece

Nemojte propustiti

U Republici Srpskoj je tokom prošle godine bilo 550 djece bez roditeljskog staranja.

Po podacima kojima raspolaže entitetsko Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, 170 djece je bez oba roditelja, 180 je napušteno od strane roditelja, 20 mališana je čijim roditeljima je oduzeto roditeljsko pravo i 180 djece čiji su roditelji spriječeni da vrše roditeljske dužnosti.

U Domu za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja “Rada Vranješević“ u Banjoj Luci, koji ima kapacitet do 130 mjesta, na kraju prošle godine bilo je smješteno oko 85 djece.

Osim ustanova za zbrinjavanje djece bez roditeljskog staranja, u RS postoje ustanove za smještaj djece i omladine sa smetnjama u razvoju, u kojima su često smještena i djeca bez roditeljskog staranja, a koja imaju razvojne probleme.

Iako su ove ustanove prioritetno namijenjene za smještaj odraslih s invaliditetom, u njima postoje odvojeni prostori za djecu i mlade.

Domovi za osobe s invaliditetom su u Prijedoru i Višegradu. Broj djece koja borave u ovim ustanovama je promjenjiv.

Po podacima iz decembra 2014. godine, u Prijedoru je bilo smješteno 14, a u Višegradu je bilo devetoro djece sa smetnjama u razvoju.

Centar za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju “Budućnost“ u Derventi je ustanova socijalne zaštite koja je namijenjena isključivo za zbrinjavanje djece sa senzornim poteškoćama, koja se (u skladu sa preostalim sposobnostima i stepenom invaliditeta) osposobljavaju za rad.

U ovom centru je smješteno oko 30 djece. Pored pohađanja škole, u Centru je organizovano dnevno zbrinjavanje djece s drugim vrstama oštećenja.

U posljednje četiri godine (2011–2014.), u RS je, prema podacima Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, zasnovano 88 usvojenja, u kome su usvojitelji domaći državljani i 12 usvojenja s međunarodnim elementom.

Na godišnjem nivou posmatrano, ovi podaci pokazuju da se u prosjeku godišnje u RS zasnuje 20 domaćih i tri usvojenja s međunarodnim elementom.

Smještaj djece u hraniteljske porodice u posljednje vrijeme doživljava svoj uspon.

Prema podacima iz 2013., kojima raspolaže Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, na području RS postoji oko 284 hraniteljskih porodica, koje su dobile taj status u skladu sa zakonskim procedurama.

Najveći broj tih porodica nalazi se na području gradova Banja Luka i Bijeljina i općine Gradiška.

Najveći broj aktuelnih i potencijalnih hraniteljskih porodica je pretežno srednjeg socioekonomskog statusa, koji je u posljednje vrijeme sve više pod pritiskom negativnih socijalnih i ekonomskih kretanja u društvu.

Stoga, takvo stanje podrazumijeva definisanje jasnih i konzistentnih procedura i promotivnih aktivnosti kako bi se obezbijedio kvalitetan izbor hraniteljskih porodica.

Socijalnu zaštitu djeci bez roditeljskog staranja u centrima za socijalni rad pružaju kadrovi različitih profila, čiji je cilj sagledavanje potreba djece s različitih aspekata.

Međutim, starosna struktura stručnih radnika nije zadovoljavajuća, jer je 75 posto zaposlenih starije od 50 godina.

Iako se posljednjih godina stanje popravilo, i dalje je vidljivo da centri za socijalni rad nemaju dovoljan broj zaposlenih stručnih radnika, navodi se u Prijedlogu strategije unapređenja socijalne zaštite djece bez roditeljskog staranja za period 2015. – 2020. godine, koju će na sjednici 20. oktobra razmatrati poslanici Narodne skupštine RS.

Osim nedostatka stručnog kadra, materijalna neopremljenost i manjak finansijskih sredstava u budžetima čine osnovne slabosti u radu centara za socijalni rad.

Manji broj centara za socijalni rad ima kapacitete da formira tim za podršku djeci bez roditeljskog staranja.

Nedostatak stručnog kadra i nepostojanje stručnih timova u centrima za socijalni rad ima za posljedicu javljanje različitih poteškoća u osiguranju adekvatne socijalne zaštite i podrške djeci bez roditeljskog staranja, kao što su otežana adaptacija djeteta, nespremnost porodice da prihvati dijete, separacione krize, poremećaji u ponašanju djeteta i slično.

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Razočarenje za mnoge koji će ljetovati u Crnoj Gori: Evo šta se sve zabranjuje

U Crnoj Gori se zabranju žurke i muzički festivali, kao i bilo kakvo masovno okupljanje u zatvorenom prostoru. Zbog nepoštovanja...

Možda vas zanima i ovo