Petak, 26 veljače, 2021

U susret Londonu- Istorija OI: Atina 1896

Nemojte propustiti

Dodik razgovorao sa Schmidtom, kandidatom Njemačke za visokog predstavnika u BiH

U telefonskom razgovoru sa Schmidtom, Dodik je podsjetio na stav iz entiteta Republika Srpska da je “potrebno zatvoriti Kancelariju...

Žustra rasprava u Parlamentu: Helez i Vulić o Miloradu Dodiku

Poslanici Predstavničkog doma Parlamenta vode žustru raspravu o inicijativi za smjenu ministra pravde BiH Josipa Grubeše, koju je podnijelo...

Dodik po kratkom postupku: “BiH će tužiti COVAX ako probiju rok za isporuku vakcina”

"Bosna i Hercegovina zahtijeva da COVAX počne isporučivati što je prije. Ako se probije rok, BiH će tužiti program",...

Ponedjeljak neradni dan u FBiH: Obilježava se 1. mart – Dan nezavisnosti BiH

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavještava javnost da u skladu sa Zakonom o proglašenju 1. marta Danom...

Do početka Olimpijskih igara u Londonu ostalo je tek 13 dana. Period do početka najvećeg sportskog događaja na svijetu, iskoristi ćemo kako bi smo zavirili u prošlost. Prošlost koja je ponudila mnogo, od bolitičkih bojkota, terorizma, prelaz sa amaterizma na profesionalizam itd…

Foto: Ilustracija


Priča o modernim olimpijskim igrama počinje 1888.zahvaljujući Pierre de Coubertine.Francuski barun, rođeni Parižanin je pripremio plan koji je predstavio u Engleskoj i Americi. Krajem 1892.de Coubertine  je izvjstio predstavnike francuskih sportskih klubova u Parizu.

Njegov olimpijski san tada je primljen suzdržano, ali se Coubertin nije predavao. Napokon je, u junu 1894., u pariškoj Sorbonni održan međunarodni Kongres sportskih radnika. Tamo ie nakon dugih rasprava i osam dana zasjedanja, 23.juna 1894., jednoglasno odlučeno da se osnuju moderne olimpijske igre. Dogovoreno je da se prva velika predstava povjeri Grčkoj i Atini 1896.godine, nakon ćega će se igre  održavati svake četiri godine u drugome mjestu i drugoj državi.

Prvi je predsjednik bio grčki književnik Demetrius Vikelas (1835. – 1908.), a sekretar Pierre de Coubertin. Geslo igara postala je čuvena izreka “Citius, altius, fortius”, a mogli su nastupiti samo amateri.Tako je Grčka od 6.do 15.aprila bila domaćin igara.

U svečanom mimohodu bilo je najviše Grka. S ostalih kontinenata stiglo je 14 Amerikanaca, koji su u Pirej doputovali teretnim brodom, te po jedan Čileanac i Australac.Na ovim igrama medalje su osvajali samo prvo plasirani i drugoplasirani sportisti, ali nije bilo zlatnih.Prvi olimpijski pobjednik je Amerikanac James Connolly u troskuku.Domaći junak je bio Spiridon Louis, pobjednik u maratonu.Kasnije je bio zatvoren zbog falsifikovanja vojnih dokumenata, 1936.godine ga je primio Hitler, umtro je četiri godine kasnije.

Ukupno je u Atini nastupilo 14 zemalja, ukupno 241 učesnik, dok je na programu bilo devet sportova (atletika, biciklizam, dizanje utega, gimnastika, hrvanje, mačevanje, streljaštvo, tenis, vodeni sportovi). Zanimljiv je i podatak da je najbolji u tenisu bio Britanac John Boland koji se kao turista prijavio i pobjedio.

 

 

(Bh-index)

 

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Branislav Borenović nije štedio lidera SNSD-a: Bosna i Hercegovina nastavlja put prema NATO-u, Dodik je to prihvatio i neka prestane pričati gluposti

- Odavno nisam čuo veću glupost. Pa je li stvarno neko misli da Putin šalje godišnji plan u NATO...

Možda vas zanima i ovo