Željko Komšić je zatražio i privremenu mjeru o nesprovođenju odluke Kristijana Šmita kojom se, uz ostalo, povećava broj delegata Dom naroda Parlamenta FBiH sa 57 na 80.
Ustavni sud BiH odbio je donošenje odluke o meritumu Šmitovih (Christian Schmidt)amandmana na Ustav FBiH i Izborni zakon. O amandmanima visokog predstavnika će se odlučivati nakon formiranja vlasti.
Riječ o apelaciji po zahtjevu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, a koja se tiče nametnutih izmjena Izbornog zakona od strane visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Podsjećamo, Komšić je zatražio i privremenu mjeru o nesprovođenju odluke Kristijana Šmita kojom se, uz ostalo, povećava broj delegata Dom naroda Parlamenta FBiH sa 57 na 80.
Komšić je nakon podnošenja apelacije naveo da je posebno zabrinjavajuće da svojom nametnutom odlukom visoki predstavnik krši ranije donesene odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a time i sam Ustav Bosne i Hercegovine.
Evo šta stoji u odluci Ustavnog suda BiH.
– U ovom predmetu, u kojem su podnosioci zahtjeva Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i Šefik Džaferović, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zatražili ocjenu ustavnosti odluke visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu od 2. oktobra 2022. godine, Ustavni sud je na ovoj sjednici isključivo razmatrao i odlučivao o zahtjevima podnosilaca za donošenje privremene mjere.
Ustavni sud je odlučio da odbije zahtjeve za donošenje privremene mjere. Prema mišljenju Ustavnog suda, podnosioci zahtjeva nisu jasno naveli, van apstraktnog nivoa, koje vrste nenadoknadive štete bi mogle nastati ako bi osporeni akti ostali na snazi do rješenja spora, niti su dostavili dokaze o opravdanosti svojih zahtjeva. Baš kao što podnosioci zahtjeva pretpostavljaju da bi primjena osporenih akata do rješavanja njihovih zahtjeva mogla imati negativne posljedice po vladavinu prava, moglo bi se tvrditi i suprotno – da bi prihvatanje zahtjeva podnosilaca zahtjeva za donošenje privremene mjere moglo imati negativne posljedice po vladavinu prava.
Ustavni sud smatra da u ovoj fazi ovi argumenti nisu konkretizirani. Ipak, na osnovu člana 64.1. Pravila, Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnosioca zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka, naročito ako to može dovesti do nenadoknadive štete. Sud je svjestan mogućih posljedica da implementacija izbornih rezultata na osnovu osporene odluke visokog predstavnika može dovesti do situacije gdje bi se izbori ili imenovanja morali ponovo razmotriti ako Ustavni sud dođe do konačnog zaključka da odluka visokog predstavnika nije u skladu sa Ustavom. Prema mišljenju Ustavnog suda, to ne stvara nenadoknadivu štetu, zato što se, ipak, može ispraviti – navodi se u odluci Ustavnog suda BiH.
