Kako se navodi u apelu, godinama zastupnici iz RS-a i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) blokiraju donošenje takvog zakona u Parlamentu BiH, te nema drugog načina nego iskoristiti bonske ovlasti na koje imate pravo i konačno nametnuti zakon. Podrška EU i međunarodne zajednice preživjelim žrtvama više ne smije izostati.
Društvo za ugrožene narode, udruženja preživjelih i organizacije civilnog sektora iz Bosne i Hercegovine, uz podršku Christiana Schwarz-Schillinga i njemačke fondacije “Heinrich Böll”, uputili su apel visokom predstavniku za BiH Valentinu Inzku da se najhitnije usvoji zakon o zabrani negiranja genocida i glorifikacije ratnih zločinaca u BiH.
– Prije otprilike godinu dana, kad je Peteru Handkeu dodijeljena Nobelova nagrada za književnost, oštro smo protestirali protiv njegovog negiranja i umanjivanja srpskih ratnih zločina i genocida u Srebrenici. Zajedno s majkama Srebrenice i preživjelim zatvorenicima koncentracijskih logora iz Bosne, koji ne dopuštaju da se ratni zločini i genocid tek tako poreknu i zaborave, izrazili smo ogorčenje zbog negiranja genocida, koje je rašireno u bh. entitetu Republika Srpska i Srbiji. Skrenuli smo i pozornost na činjenicu da je ovo poricanje ušlo u diskurs i mainstream na evropskoj razini i da može nanijeti ozbiljnu štetu poslijeratnim generacijama i mladim ljudima širom svijeta, saopćeno je iz Društva za ugrožene narode.
Podsjetili su Inzka da “brda i livade oko nekadašnjih tzv. zaštićenih zona Ujedinjenih naroda u BiH pokriveni su desecima hiljada nadgrobnih spomenika, te da samo u Srebrenici još uvijek se traži više od 1.000 žrtava, a lokacije mnogih masovnih grobnica i danas su nepoznate”.
Kako su kazali, u zemlji u kojoj se, 25 godina nakon završetka rata, institucije nazivaju po glavnim osuđenim ratnim zločincima poput Radovana Karadžića, u kojoj spomen-ploče veličaju osuđenog bivšeg generala Ratka Mladića i u kojoj se podižu provokativni spomenici na “etnički očišćenim” područjima RS-a u čast “palih srpskih boraca”, ne može biti razračunavanja s prošlošću i pomirenja. Stalne prijetnje RS-a da se otcijepi od BiH su nepodnošljive i neprihvatljive.
– Međunarodna zajednica mora se usprotiviti destabilizaciji i secesiji i najoštrije osuditi takve napore. Negiranje genocida mora se zaustaviti prije članstva BiH u Evropskoj uniji i pristupanja NATO-u. Iako su SAD u januaru 2017. godine stavile na listu nepoželjnih bivšeg predsjednika RS-a, Milorada Dodika, i neke njegove stranačke kolege zbog njihove destruktivne politike prema BiH, zemlje EU, uprkos brojnim apelima, nisu slijedile taj primjer, navodi se.
Ističu da ohrabruje činjenica da je nakon potpisivanja izvornog američkog zakona 2012. godine, za vrijeme bivšeg predsjednika Obame, 10. decembra ove godine, na dan ljudskih prava i na 72. godišnjicu Opće deklaracije o ljudskim pravima, konačno i na teritoriji EU donesena Uredba (po uzoru na američki Magnitsky act) koja predviđa sankcije za kršenje ljudskih prava.
Institucijama i osobama koje krše ljudska prava, koje su optužene za genocidne zločine, mučenje ili samovoljna hapšenja, u budućnosti se može zabraniti ulazak u EU. Njihova imovina u inozemstvu bit će zamrznuta, a pristup bankovnim računima bit će blokiran, piše Fena.
Za BiH zakon o zabrani negiranja genocida i glorifikacije ratnih zločinaca bio bi još važniji korak bitan za stabilnost zemlje i budućnost sljedećih generacija. Kako se navodi u apelu, godinama zastupnici iz RS-a i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) blokiraju donošenje takvog zakona u Parlamentu BiH, te nema drugog načina nego iskoristiti bonske ovlasti na koje imate pravo i konačno nametnuti zakon. Podrška EU i međunarodne zajednice preživjelim žrtvama više ne smije izostati.
– Još smo uvjereni da je moguć miran suživot između različitih naroda u BiH. Prije rata, BiH je bila “mala Evropa” koja bi, zahvaljujući svom multireligijskom, multikulturnom i multietničkom sastavu, mogla biti primjer mnogim zemljama svijeta. Molim Vas, nemojte nas razočarati, zaključeno je u apelu.