Meteorolog HRT-a Zoran Vakula gostovao je u studiju Večernjeg lista gdje nam je otkrio kakva nas zima očekuje
Svjedočimo velikim kišama i poplavama, koliko je uobičajeno da se poplave događaju svake godine i što je zapravo ekstremno?
– Imamo jo jednu u nizu specifičnih godina. Kad se gleda ukupna količina oborina, od 1.1. do danas, u mnogim predjelima je manja količina oborina, pogotovo u Dalmaciji. Međutim, u tom manjku oborine smo imali i vjerojatno ćemo imati poneku kišovitiju epizodu, razdoblje s više kišnih dana. To nam se dogodilo i ovaj put. Nakon sušnog ljeta, uletio je rujan koji je bio hladniji od prosjeka i jako kišovit. Na nekim lokacijama je bila rekordna količina oborine. Da je sve bilo idealno, u velikoj količini oborine u kratkom vremenskom razdoblju dolazi do bujičnih poplava i tu velike pomoći nema. Dodatni problem je što je nakon kišovitog rujna došao gotovo ljetni listopad i ponovno oborine. U kratko vrijeme, velika količina kiše je pala. Radi se o tome da imamo količinu oborine koja dosad nikad nije zabilježena u povijesti mjerenja. Samim time, ne treba čuditi da je ponegdje došlo do poplava, a dodatno ako se nije sve održavalo. Dobra stvar je što se područje gdje je poplavljeno sanira. Nije dobro što kreće već večeras, pogotovo sutra, veća količina oborine, opet Jadran prema središnjoj Hrvatskoj. Nakon te kiše će gotovo sigurno ponegdje biti i snijega. Imamo od južine do minusa. Jedno izazovno vrijeme s većom količinom oborine do kraja subote. Nakon toga dolazi anticiklona i u sljedećem tjednu ćemo moći sanirati sve ovo što se događalo i što će se dogoditi dosad.
U kojem odnosu je suša s tim velikim oborinama?
– Živimo u doba klimatskih promjena, globalnog zatopljenja. U tom iznadprosječno toplom razdoblju, dovoljna je manja količina vlažnog zraka da dolazi do olujnih procesa. Problem je što mi teško možemo prognozirati tako ekstremnu količinu kiše. Mala je vjerojatnost da ćemo uspješno prognozirati rekordnu količinu oborina. Riječ je o globalnom zatopljenju koje se na regionalnom nivou odražava učestalijim ekstremima. I prije smo imali ekstreme, no ono što je sad zanimljivo, mi smo u rujnu imali najveću dnevnu količinu kiše u 24 sata otkad je mjerenja. Nikad nije to izmjereno. To je ekstrem, to je rekord. Ekstremi su sve učestaliji.
Posljednji veliki snijeg nam je bio 2013., možemo li ove godine očekivati snijeg i bijeli Božić?
– Snijega će ove godine ponovno biti, ali mala je vjerojatnost da ćemo imati dugotrajnije snježno razdoblje s snježnim nanosima. Snijega je već bilo i prije zime, tijekom jeseni je bilo, u nižim predjelima se sad nastavio. Ponovni snijeg u drugom dijelu noći s petka na subotu, ne posvuda, ali lepršanja pahulja će biti. Nakon toga sljedeći tjedan ne vjerujem da će biti snijega. Nisam siguran koliko će doći do naglog zahladnjenja do Božića. Ne bi htio davati nadu onima koji se nadaju bijelom Božiću ili barem Badnjaku.
Koliko se unaprijed sa sigurnošću može prognozirati?
– U prosjeku je prognoza temperature i tlaka zraka puno pouzdanija i jednostavnija od prognoze oborine. Kišu, snijeg, nekad ne znamo ni nekoliko sati unaprijed hoće li pasti, koliko ili neće. Tu pomažu radarske slike, satelitske snimke, pokazuju gdje je koji oblak bio, gdje se kreće, koliko u njemu ima vlage, no još uvijek nije to sto posto. Za razliku od temperature, u stupanj se može dva dana unaprijed dobro prognozirati. Oborina ne, pogotovo na Jadranu i u gorju. Kad je anticiklona, ljeti, pouzdanu prognozu možemo dati čak i dva tjedna unaprijed po danima, ništa se ne događa, stabilno je. Već kad je ta ista anticiklona zimi, ali nam se može stvoriti magla, nisko oblačinski sloj, nema vjetra, nema strujanja i iz tog oblaka može biti lepršanja pahuljica. Anticiklona se ljeti i zimi ne ponaša isto. Kod ciklone imamo dodatan problem, gdje će iz toga oblaka pasti kiša, gdje neće, koliko će, to je uistinu izazovno za prognozirati, ali zato se trudimo i prognoze jesu pouzdanije nego što su bile prije i ne vjerujem da ćemo prognozu oborina ikad sto posto točno znati barem ne za mog života.
Kakva nas zima očekuje?
– Prognoze do prosinca su davale nadu za jednu puno normalniju zimu od prosječnih. Najnovije prognoze su zatoplile zimu. Još veća je vjerojatnost za pozitivno odstupanje. Ne samo malo, nego čak i malo veće. Vidjet ćemo što će biti, u svakom slučaju nadam se da ova zima neće nastaviti stopama ove godine koja je zasad u Hrvatskoj među tri najtoplije godine u povijesti mjerenja. Čak u mnogim mjestima i rekordno topla. Ovaj prosinac je dosad u granicama prosjeka, čak na nekim lokacijama i malo niža temperatura zraka.