Petak, 5 ožujka, 2021

Veterinar infektolog prof. dr. Lejla Velić: Kako je korona virus prešao sa životinje na čovjeka?

Nemojte propustiti

Krizni štab zabranio proslavu 8. marta u ZDK, pojačan inspekcijski i policijski nadzor

Član Kriznog štaba i direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica dr. Senad Huseinagić rekao je da su...

Odluka Kriznih štabova: Ovo su posljednje naredbe i mjere stanovništvu u BiH

Krizni štabovi kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine posljednjih dana najavljuju oštrije mjere i naredbe građanima u borbi protiv...

Čović: Imamo tri člana Predsjedništva BiH i to se neće nikada promijeniti

Zašto se ne bi svaki stanovnik ove države mogao kandidovati? Ali je suština da u Predsjedništvu sjedi bošnjački, hrvatski...

I Slovenija donira BiH 4.800 vakcina

U radnoj posjeti Bosni i Hercegovini danas je predsjednik Slovenije Borut Pahor koji se sastao sa članovima Predsjedništva BiH, ...

Kako patogeni mikroorganizmi preskaču s jedne vrste na drugu, koliko često se to dešava i koje okolnosti su potrebne da bi proces bio uspješan, tema je specijalnog izdanja „60 sekundi o koroni“. S tim u vezi razgovaramo sa veterinarom infektologom prof. dr. Lejlom Velić, vanrednim profesorom na Vetrinarskom fakultetu u Sarajevu.

Preskakanje vrste ili “Spillover” je proces tokom kojeg patogeni mikroorganizam, kao što su virusi, bakterije ili paraziti, pređe s jedne vrste na drugu, kao naprimjer sa životinje na čovjeka ili sa jedne životinjske vrste na drugu. Ovakav prelazak može dovesti do širenja patogena u novoj populaciji.
Koji su to primjeri preskakanja patogena sa životinja na ljude?

Bolesti koje su uzrokovane patogenima koji preskaču sa životinja kičmenjaka na ljude se zovu zoonoze. Većina infektivnih bolesti kod ljudi su zapravo zoonoze i do sad je poznato oko dvjesto zoonoza. Mnoge od njih su već poznate: virus ebole, virus HIV-a, salmonela. Jedan od najpoznatijih i najčešćih primjera preskakanja vrste je gripa. Ptice selice su primarni izvor virusa gripe, a virus može da preskoči i na druge vrste ptica, na svinje i na ljude. Pored ptica, šišmiši su čest izvor zoonoza, kao sto su slučajevi ebole i COVID-a 19.

Šta mora da se desi da bi patogen uspješno preskočio i izazvao infekciju?

Patogeni mikroorganizmi moraju savladati niz prepreka da bi izazvali spillover infekciju kod ljudi. Prije svega, prenos zahtijeva bliski kontakt između vrste koja je izvor patogenog mikroorganizama i novog domaćina. Zatim, prenos također zahtijeva da mikroorganizam probije barijere koje bi obično spriječile preskakanje, a to uključuje prevladavanje imunološkog odgovora novog domaćina. Nakon uspješnog prenosa s jedne vrste na drugu, mikroorganizam mora uspješno da se širi među članovima nove vrste.

A šta to patogen uradi da bi prebrodio ove barijere? On mora da se adaptira, tj. da modifikuje svoje ključne proteine. On to postiže kroz niz kompleksnih procesa mutacija.

Koje su šanse da se desi preskakanje vrste?

Slučajevi preskakanja vrste su vrlo rijetki, ali šanse da se pojave zavise od mnogih faktora vezanih za mikroorganizam i za novog domaćina. To je slučaj i kod zoonoza.

Jedan od primjera može biti čest i dugotrajan kontakt čovjeka sa vrstom koja je izvor patogenog mikroorganizama, i to može da poveća šanse preskakanja vrste. Drugi primjer može biti količina patogena kojem je izložen čovjek, a to također ima utjecaj na uspješnost preskakanja. Drugim riječima, što je veća količina patogena koji se izlučuje iz domaćina rezervoara, to su veće šanse da preskoči na čovjeka. Pored ova dva primjera, osobine čovjeka također utječu na vjerovatnoću širenja unutar nove vrste i na ozbiljnost infekcije. Tu se prije svega misli na genetska, fiziološka i imunološka svojstva čovjeka. Naprimjer, slab imunološki odgovor čovjeka može da poveća šanse da se infekcija desi.

Što imati na umu?

Kao što smo već spomenuli, osnovni preduslov da nastane zoonoza je da postoji kontakt između vrste koja je izvor patogenog mikroorganizam i čovjeka. Studije su pokazale da se u posljednjim decenijama kontakt čovjeka sa divljim i domaćim životinjama znatno povećao zbog masovnog krčenja šuma i intenzivnog stočarstva. Također, nekontrolisano i ilegalno držanje egzotičnih i invazivnih vrsta životinja koje sa sobom mogu da nose patogene mikroorganizme doprinosi povećanju rizika od stvaranja zoonoza. Zbog svega ovoga, naučnici predviđaju da će u skoroj budućnosti biti još pandemija sličnih COVID-u 19. Dakle, jedan od načina da se izbjegnu zoonoze i zoonotske pandemije je da ljudi prestanu sa masovnim krčenjem šuma, da se stočarstvo odvija pod kontrolisanijim uvjetima, i da se reguliše nabavka i držanje egzotičnih životinja.

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Potvrđeno: Vučićevim vakcinama ističe rok 29. marta! Evo šta kažu iz Agencije za lijekove

Agencija za kontrolu lijekova i medicinskih sredstava završila je provjeru kvaliteta 5.000 vakcina Covishield/AstraZeneca koje je Srbija donirala Bosni...

Možda vas zanima i ovo