Subota, 6 ožujka, 2021

Vladika Grigorije: Sutorinu treba vratiti BiH!

Nemojte propustiti

“Sve podsjeća na mart prošle godine”: BiH pred novim lockdownom!

Trenutno jedine vakcine koja imamo su ona koja nam je Srbija donirala. Njih je jučer odobrila Agencija za lijekove...

Vučić odgovorio Hadžifejzoviću: Nikad u životu nisam uzeo snajper u ruku; Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio svoj posao i sve sam...

Vučić je rekao da garantuje da će Srbija poštovati međunarodno pravo i Dejtonski sporazum, na šta se obavezala te...

Krizni štab zabranio proslavu 8. marta u ZDK, pojačan inspekcijski i policijski nadzor

Član Kriznog štaba i direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica dr. Senad Huseinagić rekao je da su...

Odluka Kriznih štabova: Ovo su posljednje naredbe i mjere stanovništvu u BiH

Krizni štabovi kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine posljednjih dana najavljuju oštrije mjere i naredbe građanima u borbi protiv...

Osim spora s Hrvatskom oko Velikog i Malog škoja te razgraničenja u Malostonskom zaljevu, Bosna i Hercegovina traži revidiranje svoje granice s Crnom Gorom, što je intenzivirano nakon crnogorskog razdruživanja sa Srbijom.

Episkop Grigorije Durić (Foto: Anadolija)
Episkop Grigorije Durić (Foto: Anadolija)

Bosanskohercegovački političari traže da se dio Crnogorskog primorja na području Sutorine u dužini od desetak kilometara pripoji Bosni, pa bi tako Bosanci, uz Neum, dobili još jedan izlaz na more, piše “Slobodna Dalmacija”.
Rodonačelnik te ideje, bivši rektor Univerziteta u Sarajevu Jusuf Mulić, došao je do pisanih materijala u kojima navodno stoji kako je odlukom Vlade Kraljevine Jugoslavije iz 1936. godine područje Sutorine i Kruševice izdvojeno iz Trebinjskog i pripojeno Kotorskom srezu Herceg-Novi-Kotor u sastavu tadašnje Zetske banovine, pa stoga BiH ima istorijsko pravo na to područje.
Dr. Mulić je u obranu svojih teza više puta isticao kako je Bosni i Hercegovini priznato pravo na granice koje su utvrđene odredbama Berlinskog ugovora iz 1878., a prema tim odredbama navedeno područje pripada BiH.

tekst se nastavlja ispod sponzorisanog sadržaja

On smatra da treba pokrenuti spor pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu ako Crna Gora ne vrati Sutorinu, a postupak bi se vodio u okviru spora između Hrvatske i Crne Gore oko razgraničenja na Prevlaci.
Zanimljivo je da se ideji profesora Mulića i bošnjačkih uglavnom marginalnih političara priklonila i Srpska pravoslavna crkva u Hercegovini, točnije episkop Grigorije Durić, koji je u svojim nedavnim izjavama podržao pripajanje Sutorine Bosni i Hercegovini. Podsjetimo, prema shematizmu SPC-a, područje oko Sutorine pripada Zahumsko-hercegovačkoj eparhiji, što je vjerojatno razlog ovakvu stavu vladike Grigorija.

Sutorina bi se ponajprije pripojila Republici Srpskoj kao samostalnom entitetu pa slijedom toga i Bosni i Hercegovini, koja je spoj RS-a i Federacije.
Episkop Grigorije tako je rekao da BiH ima legitimno pravo tražiti povrat dijela jadranske obale kod Sutorine koji joj je oduzet, te pozvao najviše predstavnike vlasti u BiH i Republici Srpskoj da se bore za taj svoj teritorij.
“Ljudi koji obavljaju odgovorne funkcije moraju se i u tom pogledu ponašati odgovorno. Dosta je bilo inertnosti i ravnodušnosti o tom pitanju i od BiH, pa i od Republike Srpske, i taj problem treba što skorije riješiti da bismo dobili izlaz na more. U suprotnom to ne bi bilo u duhu dobrosusjedskih odnosa”, ocijenio je vladika Grigorije.

Vladika Grigorije je naglasio da je prirodno da BiH traži izlaz na more i to treba shvatiti u miroljubivom duhu, napominjući da ne postoji nijedno zaleđe tako blizu mora a da nema i izlaz na more. Prema njegovim riječima, treba ispitati kako je došlo do toga da se izlaz na Jadransko more kod Sutorine prisvoji i oduzme. Vladika Grigorije je podsjetio da su sve nove granice stvorene po AVNOJ-u osim u ovom slučaju, jer bi BiH po AVNOJ-u trebala imati izlaz na more.

Sutorina (Foto: Arhiv)
Sutorina (Foto: Arhiv)

“Ako je SFRJ rasformirana prema granicama nacrtanim u Jajcu 1943. godine, zar nije normalno zahtijevati da se razgraničenje između Hrvatske, Crne Gore i BiH provede prema tim granicama. Time bi se ispravila ne samo politička, nego i historijska nepravda koja nas je udaljila s obale kojoj, po svim specifičnostima, pripadamo”, zaključuje vladika Grigorije u pismu upućenom institucijama vlasti Bosne i Hercegovine, prenosi “Slobodna Dalmacija”.

(Bh-index)

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Policija objavila snimku spašavanja migranata iz minskog polja: Mlađi muškarac smrtno stradao, nekoliko ih ranjeno

HRVATSKA - Muškarac mlađe životne dobi nagazio je na nepoznatu eksplozivnu napravu i smrtno stradao, dok su ostale osobe iz...

Možda vas zanima i ovo