Srbija će razgovarati s Christianom Schmidtom ako bude imenovan za visokog predstavnika, ali će od njega tražiti da joj podnosi izvještaj o stanju u BiH i neće prihvatati nametanje rješenja kroz upotrebu tzv. bonskih ovlaštenja, piše u analizi banjalučki portal Srpskainfo.
To su tri ključne poruke koje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izgovorio nakon sastanka s delegacijom vlasti i opozicije iz Srpske, koje je pozvao povodom imenovanja Schmidta.
I dok se RS potajno nadala da će od Beograda čuti izričito „ne“ imenovanju visokog predstavnika bez rezolucije Savjeta bezbednosti UN, predsjednik Srbije je „prijatelje iz Republike Srpske“ zamolio da razumiju šta je realna politika, kao i težinu i poziciju u kojoj se nalaze RS i srpski narod.
Odmah po završetku sastanka, svako od učesnika je počeo da izvlači svoje zaključke, ali se postavlja pitanje da li je RS od Vučića zaista dobila stav kakav je očekivala ili je čula ono što je realnost. Jer, Srbija ni do sada nije prihvatala nametanje rješenja u BiH, a podnošenje izvještaja od strane visokog predstavnika mogla je da traži i ranije, jer to pravo proističe iz Aneksa 10 Dejtona, čiji je Srbija jedan od potpisnika.
Treće, Vučić je najavio da će razgovarati s visokim poredstavnikom, što je dijametralno suprotan stav s kojim je u Beograd došla vlast iz RS, a to je da RS neće priznavati Schmidta ako ne prođe svu proceduru iz Dejtona. Ona znači saglasnost svih strana i potvrdu u SB UN, uzdajući se u ruski veto, piše banjalučki portal.
S obzirom na to da diplomatija velikih sila vrši pritisak samo na Vučića, koji ima više razumijevanja, nego što vrši pritisak na Dodika, koji im je nebitan, delegacija RS unaprijed je znala da će Srbija pod međunarodnim pritiskom izbjeći bilo kakav diplomatski sukob povodom jednog tehničkog pitanja kao što je smjena visokog predstavnika. Tako za Srpskainfo ishod beogradskog sastanka komentariše istoričar i diplomata, Slobodan Šoja.
– Tako će biti i dalje po bilo kom pitanju vezanim za RS. Njega će velike sile uvijek i elegantno rješavati uglavnom u Beogradu. Ko je pažljivo slušao Dodikovu početnu izjavu mogao je lako osjetiti nedostatak poznate Dodikove agresivnosti i opuštenosti i vidjeti jednog političara koji pokušava pokazati pomirljivost. To je Vučić od njega tražio i tako je i bilo. Dodik nije imao izbora, dok Vučić vrlo vješto koristi svaku priliku da pokaže da je najjači političar u regiji – kaže Šoja.
“Genijalna dosjetka”
Prema njegovim riječima, priča o podnošenju izvještaja visokog predstavnika Srbiji je genijalna dosjetka srpske diplomatije. Na taj način se, dodaje, Srbiji prividno diže međunarodni rejting, formalno zadovoljava RS i skreće pažnja sa glavne stvari. Šoja tvrdi da se u suštini radi o banalnom tehničkom pitanju jer svaki dosadašnji izvještaj koji je OHR predavao dobile su sve članice PIK, kao i Srbija i Hrvatska.
– Ostaje nejasno da li će Srbija tražiti poseban izvještaj samo za Beograd i to ćemo tek vidjeti. Ali ovom sjajnom dosjetkom Srbija je faktički priznala da se neće uopšte protiviti dolasku Schmidta, i to je najvažnije. U suštini, suludo je, nemoguće i nepotrebno da se Srbi protive imenovanju novog visokog predstavnika kojem se ne može, a potajno i neće, ni Rusija suprotstaviti. To je odluka najjačih zemalja na svijetu i ona sama za sebe uopšte nije tragična. Ali je tragična za cijelu zemlju, jer je u međunarodnim odnosima svodi na bijednog i poslušnog vazala. O tome ne razmišljaju oni koji tvrde da BiH nose na srcu, a bilo bi dobro da malo više razmišljaju. Apsurdno je, ali tako ispada, da faktički samo Dodik vodi računa o ugledu svoje zemlje u svijetu – poručuje Šoja.
Direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada, Aleksandar Popov, takođe smatra da je beogradski sastanak bio lijepa predstava za javnost, jer su Milorad Dodik i ostali znali kakva će biti reakcija Vučića. Kaže da Vučić mora da gaji dobre odnose s Njemačkom, iz koje dolazi novi visoki predstavnik u BiH, „jer se do sada Njemačka pokazala kao njegov najveći zaštitnik“.
– Na kraju, uz njihovu podršku je on na neki način i došao na vlast. Imao je povjerenje i podršku Zapada da će riješiti kosovski problem. Sada se nalazi pritisnut sa više strana, od SAD i EU. Vučić stalno naglašava da je Srbija pod velikim pritiskom. On ne smije dozvoliti da zbog imenovanja visokog predstavnika ulazi u veliki klinč s međunarodnom zajednicom – ocjenjuje Popov za Srpskainfo.
Rusija neće ići do kraja
Kada je riječ o ponašanju vlasti u RS, Popov smatra da je ono kontradiktorno, jer su istovremeno za Dejtonski sporazum, a protiv postojanja visokog predstavnika, koji je u Aneksu 10 „konačni autoritet“ za tumačenje civilnog dijela sporazuma.
– Ako si za Dejton, moraš i to poštovati dok je na snazi. Kao što je Dejtonski sporazum nametnut od velikih sila, na isti način će se i neke stvari sprovoditi uz saglasnost tih sila. Vidite da Savjet za provođenje mira, ni bonska ovlaštenja, ne postoje nigdje u Dejtonu, pa funkcionišu zato što postoji saglasnost velikih sila. Jedino iskače Rusija, jer više nije Jeljcinova nego Putinova. Ali ne vjerujem da će Rusija ići dotle da na sjednici SB UN uloži veto i spriječi dolazak Šmita. Vjerujem da će iza zavjesa postići neki dogovor, jer bi se time otvorilo pitanje sprovođenja Dejtonskog sporazuma generalno. Rusija je jedna od garanata Dejtona, prema tome, ne može da se dvojno ponaša. Može da bude protiv nekih personalnih rješenja, ali bi vetom blokirala funkcionisanje organa na terenu, koji je tumač Dejtonskog sporazuma – smatra Popov.
On tvrdi da Dodik pogrešno tumači to da će Schmidt prvo atakovati na RS. Ako Nijemac bude zavodio red u BiH, dodaje Popov, to će biti usmjereno na antidejtonsko ponašanje lidera, a oni se i ponašaju tako.
– Vjerujem da Šmit neće smjenjivati bilo koga, nego da će ići na razobliči neke stvari, da se vidi da neki ne štite svoj narod, nego da pune svoje džepove. Dodik je samo najglasniji, ali ma koliko javno podržavali Schmidta, to se ne sviđa ni Bakiru Izetbegoviću, ni Draganu Čoviću, jer su u istoj poziciji – zaključuje Popov.
Bonska ovlaštenja
Tumačeći stav Beograda da Srbija neće prihvatiti eventualno korištenje tzv. bonskih ovlaštenja od strane Šmita, Slobodan Šoja kaže da je to fraza koja se morala izgovoriti i ništa više.
– Nikom neće biti važan stav Srbije po tom pitanju. Lično, uopšte ne sumnjam da će Schmidt češće koristiti bonska ovlaštenja od Incka, ne zato što je on drugačiji, već zato što se promijenila klima među članicama koje čine PIK. A iskreno se nadam i vjerujem da će ta ovlaštenja razočarati one koji prizivaju korištenje bonskih ovlaštenja. Samo tako bi bila efikasna i dobra za cijelu zemlju. Ako ona pogađaju samo jednu stranu, kao što mnogi zlurado priželjkuju, onda ovdje nikad neće biti mira i sreće. Slušam jednog političara koji se iskreno nada da će prvi nametnuti zakon biti onaj o kažnjavanju negiranja genocida! Ako on i mnogi njegovi istomišljenici smatraju da je to najvažniji zakon za napredak BiH, onda potpuno razumijem zašto je BiH neperspektivna i izgubljena država – poentira Šoja.
ČUDACI KOJI PLIVAJU UZVODNO
Netaktično i grubo odbijanje dolaska Schmidta, koliko iracionalno, toliko je i opasno, jer se protivljenje može artikulisati sasvim drukčije, suptilnije, smatra Šoja.
– Ako je cilj ovakvog nekulturnog odbijanja gostoprimstva dizanje rejtinga kod raspamećenih masa, koje obožavaju kad se mali nepotrebno isprse ispred velikih, onda je to veoma štetno po ugled Srba, koje svijet odavno posmatra kao čudake koji plivaju uzvodno – zaključuje Šoja.