Na pitanja o najavama predstavnika Hrvata u BiH o teritorijalnom ustroju BiH, u Evropsmoj komisiji su odgovorili da je “svaka inicijativa koja ugrožava jedinstvo, teritorijalni integritet i suverenitet BiH neprihvatljiva” – piše zagrebački Jutarnji list.
Ne dođe li u iduća dva mjeseca do dogovora u BiH između Hrvata i Bošnjaka oko izbornog zakona, a sve ide u tom smjeru, Dragan Čović najavljuje da će to značiti kraj za BiH kakva je danas, odnosno uspostavu trećeg entiteta.
Potporu za svoje najave Čović je dobio od hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića. Milanović je poručio da ne bi volio da do toga dođe, odnosno da se problem riješi unutar postojećeg sustava izmjenom izbornog zakona, ali ako dođe do aktiviranja plana B, da će on to podržati.
– To neće proći bez tenzija i bit ćemo proglašeni šovinistima. HNS se sprema na potez koji bi uspostavio posebnu vrstu samouprave koja će biti izvan postojećeg poretka BiH. Moj je prijedlog da se to izbjegne i da problem riješi visoki predstavnik, neki Švabo, koji za to ima ovlasti – poručio je Milanović.
Milanović je u srijedu formalno poslao i dopis premijeru Andreju Plenkoviću da sazovu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost zbog situacije u BiH. Službenog odgovora iz Vlade još nema, no ako će se držati principa da bojkotiraju sastanke s Milanovićem, onda do te sjednice neće doći. Podsjećaju samo kako su predložili sjednicu još prije 70 dana oko Ukrajine, na kojoj se moglo raspravljati i o BiH, no Milanović nije odgovorio. Iz Banskih dvora vrlo su suzdržani kada je riječ o Čovićevim najavama da će se krenuti u osnivanje trećeg entiteta, prenosi Jutarnji.
Nade i dalje polažu u diplomaciju, pa je tako premijer dogovorio da ovaj tjedan u Sarajevo i Mostar doputuje predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen koja bi trebala potaknuti dvije strane da ponovno sjednu za stol. U neslužbenim razgovorima sugovornici Jutarnjeg tumače kako treba prvo vidjeti na kojim će razinama izbora sudjelovati hrvatske stranke. Čović, koji se u srijedu u Zagrebu sastao s premijerom i predsjednikom, rekao je da neće bojkotirati izbore.
– I dalje ulažemo diplomatske napore. Dosta toga je dogovoreno u pregovorima i čeka se preostali dio paketa. Pregovori kao proces nisu uspjeli, ali unutar tog procesa postoji dosta toga što je usklađeno – kaže sugovornik Jutarnjeg.
Kada je riječ o visokom predstavniku za BiH Christianu Schmidtu, koji će ovog mjeseca podnijeti izvješće Vijeću sigurnosti UN-a, a u kojem se o teritorijalnom preustroju koji traže Hrvati govori kao o “aveti ratne težnje za trećim entitetom”, sugovornik Jutarnjeg kaže da mu je manevarski prostor sužen jer Rusija i Kina dovode u pitanje njegov legitimitet.
– Stav hrvatskih stranaka u BiH treba gledati kao političku strategiju i borbu u vrlo kompliciranim uvjetima. Treba vidjeti konačnu razradu toga – kaže sugovornik. Dodaje i kako je hrvatski stav da se u ovom trenutku najbolje fokusirati na pokušaj rješavanja preostalog dijela iz pregovora. – Svaki pokušaj da dvije strane sjednu za stol i riješe preostala pitanja je dobar. Mi se i dalje zalažemo za promjenu izbornog zakona i nema razloga da se ne pokušaju neke stvari dogovoriti, unatoč tome što su izbori raspisani – kaže. U HDZ su u neslužbenim razgovorima puno otvoreniji.
Kažu kako će Hrvati sasvim sigurno legitimno započeti procese za uspostavu neke vrste trećeg entiteta jer je Dayton potpuno izmijenjen intervencijama visokih predstavnika. – Hrvati će u demokratskoj proceduri predlagati promjene kojima im se može osigurati jednakopravnost. Prisiljeni su na to. Vidjet ćemo hoće li to biti model trećeg entiteta ili neka blaža forma koja im osigurava zaštitu vitalnih interesa u Domu naroda i Predsjedništvu – kaže sugovornik iz HDZ-a.
Na pitanja o najavama predstavnika Hrvata u BiH o teritorijalnom ustroju BiH, u Evropsmoj komisiji su odgovorili da je “svaka inicijativa koja ugrožava jedinstvo, teritorijalni integritet i suverenitet BiH neprihvatljiva”.
EU je, preko direktorice u Europskoj službi za vanjsko djelovanje Angeline Eichhorst, izravno bila uključena kao posrednik u pregovorima političkih čimbenika u BiH o izbornoj reformi. Te napore je podržao i SAD, i to uz angažman čak dvojice izaslanika, onoga za Zapadni Balkan Gabriela Escobara i posebnog za izbornu reformu u BiH Matthewa Palmera.
Svi ti napori nisu urodili plodom, ali i EU i SAD odgovornost za neuspjeh prebacuju na političke lidere u BiH jer, kažu, “jedino oni mogu postići dogovor o izbornoj reformi, a mi im samo možemo u tome pokušati pomoći”. EU smatra trenutnu situaciju u BiH kao “najveći političku krizu od kraja rata”, ali glavnu prijetnju sigurnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH vidi u ponašanje vodstva Republike Srpske i Milorada Dodika.
Ipak, činjenicu da nije došlo do izborne reforme EU će i dalje koristiti kao argument protiv davanje pozitivne ocjene BiH za stjecanje statusa kandidata za EU.