Nakon što je Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio Zakon o nasljeđivanju, koji predstavlja usaglašavanje sa ustavnim reformama i harmonizaciju nasljednopravnih odnosa sa zemljama regiona u skladu sa pozitivnim evropskim standardima, danas je i Dom naroda na sjednici usvojio ovaj Zakon, koji stupa na snagu objavom u Službenim novinama.
Federalni ministar pravde Zoran Mikulić podsjetio je da je zakon predložen i zbog toga jer je još u primjeni Zakon o nasljeđivanju SRBiH iz 1973. godine, koji na više mjesta ne nudi potreban nivo zaštite, što je bilo neophodno mijenjati ili dopunjavati.
Pri donošnju ovog prijedloga zakona imala se u vidu reforma stvarnog i zemljišnoknjižnog prava, te donošenje novog porodičnog zakona koji, kao i raniji iz 1979. godine, izražava princip jednakosti između bračne i vanbračne zajednice, što nije bilo dosljedno provedeno u nasljednom pravu.
“Prijedlog zakona o nasljeđivanju uvrštava vanbračnog partnera u krug zakonskih nasljednika, što je tendencije u uporednom i evropskom pravu”, kazao je Mikulić.
Značajnu novinu predstavlja uvođenje registra testamenta, kojim će se doprinijeti većoj pravnoj sigurnosti i uvažavanju volje ostavioca.
Naime, do sada je bilo moguće da u ostavinskom postupku ne bude uzet u obzir testament, bilo zato što ostavinski sud objektivno nije mogao znati tu činjenicu, jer nije bilo registra, bilo što su to prećutale stranke kojima testament ne ide u prilog.
Osim toga Zakonom o naslijeđivanju uvodi se potpuno novi institut u pravo Federacije BiH, a to je ugovor o naslijeđivanju.
U pravilu je ugovor o naslijeđivanju i dalje ništav, ali uzuzetno od te zabrane mogu ga zaključiti bračni i vanbračni partneri, kao i budući bračni partneri sa odloženim dejstvom do zaključenja braka.
“Ovim se ugovorom strane međusobno određuju za nasljednike odnosno jedna strana određuje drugu što ova prihvata. U konkurenciji sa zakonskim i testamentarnim nasljeđivanjem ovaj osnov pozivanja na naslijeđe ima prednost”, istakao je Mikulić.
Dodao je da je ovim ugovorom određenim osobama garantirana i veća mogućnost raspolaganja imovinom.
“Prednost u odnosu na testament je to što se ovaj ugovor, osim u zakonom propisanim slučajevima ne može jednostrano raskinuti niti jednostrano opozvati”, kaže Mikulić.
Podcrtao je i činjenicu da je po prvi put u pravnom poretku BiH izričito regulirano pitanje nasljeđivanje osoba koja su izgubila život u istom događaju (komorijenti).
Zatim, novinu predstavlja i mogućnost da se odricanje od nasljeđivanja izjavi kod suca ili pred notarom, kao i mogućnost da ako se svi nasljednici prvog zakonskog nasljednog reda odreknu nasljeđa, bračni drug može naslijediti svu imovinu i ne prelazi u drugi nasljedni red.
Zakon vodi računa o tome da su to u pravilu djeca ili unuci koji na taj način žele da njihov drugi roditelj naslijedi cjelokupnu zaostavštinu.