Četvrtak, 4 ožujka, 2021

Zarije Seizović: Haška pravda djelimično obojena politikom

Nemojte propustiti

Potvrđene jučerašnje najave: U bh. entitetu RS pooštrene mjere!

Zbog pogoršane epidemiološke situacije u Republici Srpskoj, zasjedao je Entitetski štab za vanredne situacije na kome su donesene nove...

Pročitajte koje mjere je Vlada KS usvojila na današnjoj sjednici

Zbog pogoršanja epidemiološke situacije u Kantonu Sarajevo danas se od ranih jutarnjih sati održava Hitna sjednica Vlade Kantona Sarajevo....

COVAX već isporučio 10 miliona doza u 15-ak zemalja, BiH kasni i za Ruandom

Vijeće ministara BiH danas je saopćilo da je BiH ispunila sve uvjete za dobijanje vakcina preko ovog mehanizma. Naše...

Zašto cijena piletine u BiH vrtoglavo raste: Kilogram filea i do devet KM, a biće i skuplji

Direktor mesne industrije “Madi” Tešanj, ističe da je posljednjih dana došlo do porasta cijena piletine te da se može...

Dr. Zarije Seizović, profesor međunarodnog prava na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, prokomentarisao je odluku Haškog tribunala koji je utvrdio da nema dovoljno dokaza o odgovornosti Radovana Karadžića za genocid u sedam opština u BiH.
 
Foto: AnadolijaDr. Seizović smatra da, prema Pravilniku o postupku i dokazima, nakon što je Tužilaštvo izvršlio izvođenje dokaza, Haški tribunal ima mogućnost da za ono što smatra nedokazanim, donese tzv. usmenu odluku u kojoj će odbaciti određene tačke optužnice koje smatra nedokazanim u cilju ekonomičnosti postupka, kako se isti ne bi odugovlačio bez potrebe.
 
“S druge strane ja subjektivno gledam na takvu situaciju, kao, u najmanju ruku, neobičnu. U slučaju Srebrenice govorilo se o opštinskom genocidu, no, to nije nikakav opštinski genocid koji se „desio“, nego se radi o zločinu genocida koji je izvršen, postoje njegovi izvršioci”, ističe profesor.
 
 “Ovakvo ‘parcelisanje’ po pitanju genocida kao najozbiljnijeg zločina na neki način umanjuje odgovornost Radovana Karadžića ili nekog drugog optuženog za taj zločin. Međutim, Haški tribunal ima tu mogućnost i ne može se a priori tvrditi da se takvom odlukom želi umanjiti odgovornost Karadžića. Ipak, ako govorimo samo u brojkama i izuzmemo ovih sedam opština iz cijelog predmeta Karadžić, siguran sam da, i bez toga, postoji dovoljno materijala da se njemu sudi za one zločine za koje mu se danas sudi”, napominje Seizović.
 
Prof. Seizović tvrdi da ova odluka nije, u krajnjoj liniji, toliko bitna da može imati neke dugoročne implikacije.
 
“Ova odluka Haškog tribunala nije toliko bitna ako se postupak zaista dovrši i ako sam optuženik i fizički dočeka završetak tok postupka. Dakle, i ako bude uslijedila sudska odluka. Sudske odluke se inače ne komentarišu i ne prejudiciraju. Ovo bez obzira na to šta mi koji smo bili u BiH znamo o ovome predmetu. Mislim da se zato treba sačekati konačna sudska odluka”, ističe dr. Seizović.
 
Ipak, dr. Seizović upozorava da treba biti pažljiv prilikom tumačenja sudskih odluka.
 
“Prema pravilu Dura lex sed lex (Loš zakon ali ipak zakon), ono što postoji u pravilima Tribunala se poštuje i Pretresnom vijeću niko ne može uskratiti mogućnost da donese jednu ovakvu usmenu odluku zato što smatra da neka tačka optužnice nije dokazana”, ocjenjuje on.
 
“A možda najvažnije od svega je da shvatimo da je Tužilašto, a ne Sud, organ koji eventulano treba kriviti zato što nešto nije dokazano, jer teret dokazivanja stoji na Tužilaštvu, a nikako na Sudu”, kaže Seizović.
 
Na pitanje o mogućnosti političkog utjecaja na ovakvu odluku Haškog tribunala, Seizović napominje: “O svakom političkom utjecaju i pritisku se samo može spekulirati, a to se nikako ne može dokazati. Da li je haška pravda djelimično obojena politikom? Mislim da jeste, a to je jasno i iz knjige nekadašnje Glavne tužiteljice MKSJ Carle del Ponte Gospođa tužiteljica, koja svjedoči o svojim sastancima sa važnim svjetskim političarima i onima iz regiona u vrijeme izručenja Slobodana Miloševića Tribunalu“.
 
Ipak, Seizović ističe da i pored činjenice da se ne može pobjeći od politike, Haški tribunal je kao međunarodi krivični tribunal u najvećoj mjeri neovisna pravosudna instanca i organ koji treba da donese pravdu u region i mir za žrtve članove njihovih porodica.
 
Haški tribunal je 28. juna odbio zahtjev Radovana Karadžića da na polovini suđenja bude oslobođen, ustvrdivši da su tužioci izveli dovoljno dokaza protiv njega po deset tačaka optužnice, uključujući i genocid u Srebrenici, ali ga je oslobodio optužbe za genocid u sedam općina u Bosni i Hercegovini, općine Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.

 

(Bh-index)

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Oglasio se vlasnik ordinacije u kojoj je 32-godišnjoj majci urađen abortus poslije kog je umrla: “Niko nije znao za tromb”

SRBIJA - I dok njen suprug tvrdi da je Dušica bila pod anestezijom tokom kiretaže i da je bila...

Možda vas zanima i ovo