Godinama vlasti najavljuju da će izgradnja autoceste na koridoru 5C biti nacionalni program broj jedan. Činjenica je da su u posljednje vrijeme radovi na izgradnji novih kilometara ubrzani, ali tempo gradnje i dalje je daleko od očekivanog.
Činjenica je da je za izgradnju autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu potrebno još tri milijarde maraka, ali paradoksalno je da izvora finansiranja ima, ali se ne koriste. Evo i konkretnog primjera: Evropska komisija je iz IPA fondova za 2011-2012. godinu BiH dodijelila više od 24 miliona eura nepovratnih sredstava za finansiranje nedostajuće projektne dokumentacije. Međutim, novac je, iz samo našim vlastima poznatih razloga, na čekanju, dok građani vape za novim kilometrima autoputa koji će nas povezati sa svijetom.
Evropska unija još nije dobila potvrdu o tome da li Bosna i Hercegovina uopće želi 24,2 miliona eura nepovratnih novčanih sredstava, tvrde iz Delegacije EU-a u BiH. “Ministarstvo prometa BiH, Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH i kompanija Autoceste u FBiH moraju pronaći ujednačen stav o tome da li su ti fondovi zaista potrebni”, kaže glasnogovornik Delegacije EU u BiH Andy McGuffie.
Damir Hadžić, ministar prometa i komunikacija BiH, tvrdi da su stavovi usaglašeni, a tri projekta, odnosno opcije ponuđene Evropskoj uniji. Jedna je nastavak izrade projektne dokumentacije glavnog projekta na dionici Konjic – Mostar, druga na dionici Zenica – Doboj, a treća na dionici Žepče – Tuzla – Orašje, objašnjava Hadžić.
“Šta god da EU komisija prihvati za nas će biti uredu, a mi smo otišli i korak dalje pa umjesto jednog projekta, koji bi zatvorio ovaj iznos od 24,2 miliona, ponudili tri. Još uvijek postoji dvojba kada je riječ o davanju saglasnosti na IPA program – u kom će se pravcu to praktično realizirati”, kaže Hadžić.
Međutim, McGuffie tvrdi da se zapravo čekaju vlasti u Federaciji koje Evropskoj uniji trebaju iznijeti tačnu zamisao o tome šta žele uraditi s fondovima. “Ta su sredstva dodijeljena i dostupna, ali je potreban ujednačen stav i dogovor svih zainteresiranih strana”, dodaje on.
Evropska unija traži transparentnost u dodjeli novca. Možda upravo ovo smeta vlastima koje bi radije išle na manje transparentne modele finansiranja, kao što su koncesije, koje otvaraju više prostora za manipulacije?
(Federalna.ba)